Saturday, October 19 2019
Posljednja vijest

A.Kurmemovic: SVIJET U MORU I RIBARI PRVE ZRTVE ISTRAZIVANJA NAFTE I GASA

Polar EmpressTri godine nakon raspisivanja tendera, krenulo je istraživanja nafte i gasa na Crnogorskom primorju. Najavljuju se novi tenderi i istražne bušotine, već je određena i dobit za državu, ali ne i za građane. O šteti malo ko brine.

Ovih dana u teritorijalne vode Crne Gore uplovio je brod za seizmička istraživanja italijansko-ruskog konzorcijuma “Eni-Novatek”. Kako je najavljeno, snimanje podmorja, kojima će biti obuhvaćen prostor od čak 1.200 kilometara kvadratnih, trajaće 45 dana. Krajnji cilj istraživanja je precizno definisanje lokacije istražne bušotine, kako bi krajem naredne ili početkom 2020. godine počela busenja.

U Upravi za ugljovodinike Crne Gore tvrde da će bušotina biti van naših teritorijalnih voda, odnosno 23 km daleko od obale. Tek nakon pritiska civilnog sektora predviđeno je da se istražne bušotine (planirano je da ih bude četiri), nalaze udaljene od obale najmanje deset kilometara. Prvobitni plan je bio – tri kilometra od obale!?

Istovremeno su iz, druge kompanije koja je dobila pravo da istražuje da li u podmorju Ulcinja i Bara ima nafte i gasa, grčkog “Energean Oil & Gas”, saopštili da će seizmička istraživanja početi najkasnije za tri mjeseca.

U toj firmi su uvjereni da jug Crne Gore leži na nafti. Nezavisna procjena koju su naručili pokazala je navodno da se u dva bloka kod Ulcinja i Bara nalazi 438 miliona barela nafte.

Optimista je i crnogorska ministarka ekonomije Dragica Sekulić koja poručuje da će se u našem podmorju pronaći nafta, jer, kako tvrdi, sva istraživanja to pokazuju.Dragica Sekulic

Slično uvjerenje dijele u italijansko-ruskom konzorcijumu. Direktor kompanije “ENI” za Crnu Goru Agostino Makanji kaže da će odluka biti donijeta na osnovu prikupljenih podataka. “Brod koji će se kretati sporo, brzinom između 4 i 6 čvorova, za sobom će vući uređaj za emitovanje zvučnih impulsa odnosno vazdušnih topova. Zvuk će se odbijati o morsko dno, a brodski kompjuteri će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati super kompjuter i dobićemo bolju sliku što je ispod površine. To će nam omogućiti da istražimo potencijlni resurs područja za koji smo dobili dozvolu”, kaže Makanji ocjenjujući da je rizik geofizičkog istraživanja minimalan.

No, stručnjaci su mnogo rezervisaniji. Direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora, dr Mirko Đurović, kaže da će ta istraživanja, u određenoj mjeri, svakako imati posljedice po morski ekosistem. “U kojoj mjeri, to ćemo da vidimo. Institut je radio određena istraživanja prije seizmičkih istraživanja. Radili smo istraživanje ribolovnih resursa zajedno sa kompanijama koje planiraju da rade seizmička istraživanja. Mi kao državna institucija i jedini institut koji se bavi pitanjem zaštite morskog ekosistema i njegovim proučavanjem smo tu da ispratimo cijeli proces, da li se on odvija na pravilan način. Tek sljedeće godine, kada ponovimo istraživanje, moći ćemo da kažemo da li smo, i ako jesmo, u kojoj mjeri imali negativan uticaj ovih istraživanja”, kaže Đurović.

Ista naučna institucija prije 15 godina kada su najavljivana geofizička snimanja o mogućim rezervama nafte i gasa u crnogorskom podmorju, upozoravala na dramatične opasnosti od takvih aktivnosti. Riječ je bila o snimanju predviđenu ugovorom između “Jugopetrola” i britanske kompanije “Ramco” o zajedničkom istraživanju nafte i gasa.Polar 2

Tada je u prilog upozorenjima navođen i stav tadašnjeg direktora “Greenpeace” Krisa Rouza: “Postoji samo jedan konačan rezultat seizmičkog tretiranja podmorja u potrazi za naftom i gasom, a to je nanošenje štete životnoj okolini, klimatu, moru i životu u njemu. Seizmičko testiranje prati svrdlanje dna, toksični mulj, zagađene vode, na kraju i ugljen-dioksid i štetu podmorju. Planeta mora biti odbranjena od ovakvih bezosjećajnih traganja za naftom”.

Sada su na braniku ostali samo ekolozi, nevladine organizacije i ribari, koji će biti prve žrtve potrage za „crnim zlatom“. Ribarskim brodovima je zabranjen prilazak prostoru na kojem se istražuje i moraće u širokom luku da ga zaobilaze. Više od hiljadu kvadratnih kilometara biće tretirano vazdušnim topovima!?

„Posljedice ispitivanja ćemo trpjeti narednih 4-5 godina. Rečeno je da ispaljivanja tim topovima pod morem dostiže snagu od 262 decibela, a biće svakih 20 sekundi. Brod sa kojeg će biti ispaljivani kreće se brzinom od dvije i po do četiri milje i pokriva kompletno podmorje iznad kojeg pređe, a ima osam kablova koje vuče za sobom. Centralni su dugi od 7 do10 kilometara, bočni oko pet, a te podvodne eksplozije direktno utiču i na plankton i na mlađ ribe, na kompletni živi svijet – svu bijelu ribu i gambore, rakove, kozice, listove, grdobe, raže, sve ribe koje se zatrpavaju u mulju, pa još i crve i korale, muzgavce i hobotnice koji služe kao hrana ribi”, kaže Dragoljub Bajković iz Nacionalnog udruženja ribara Crne Gore.Istrazivanje 1

On navodi da istražni blokovi obuhvataju glavna staništa ribe u našem dijelu Jadrana, te ocjenjuje da će doći do smanjenja ribljeg fonda u dužem periodu.

“Bojim se da možemo očekivati veliki pomor ribe, te da izgubimo imidž destinacije u kojoj se jede kvalitetna riba iz mora”, kaže novinarka i ekološka aktivistkinja Anđela Đurašković. Ona tvrdi da je “ENI” poznata po nizu incidenata tokom svojih istraživanja, što sve, kako dodaje, mora biti razlog da se upali “crvena lampica”.

Barski i ulcinjski ribari koji imaju dozvole za to područje su, inače, odbacili ponudu konzorcijuma “ENI-Novatek” za ukupno obeštećenje od 175 hiljada eura, jer će u periodu tokom istraživanja na tim lokacijama biti zabranjen ribolov. Kazali su da je ta svota veoma mala, jer kompletne porodice žive od ribolova.

Iz Mreže “SOS za Montenegro” čiji su predstavnici pokrenuli potpisivanje peticije o uvođenju moratorijuma za bušenje nafte i gasa u crnogorskom dijelu Jadranskog mora, su upozorili da će na udaru biti kompletan ekosistem mora.

“Sama tehnika koju oni koriste, zvučni topovi koji udaraju na morsko dno i zatim se hvataju na tzv. ogledala odnosno senzore kako bi se utvrdilo da li postoji ugljovodonik u našem podmorju je katastrofalna po biljni i životinjski svijet podmorja. Ti brodovi vuku ogledala na dužini pet i sedam kilometara i zahvataju jednu ogromnu površinu što već samim tim govori u kojem prečniku će se širiti te eksplozije, odnosno zvučne detonacije u podmorju”, pojašnjava Nataša Kovačević iz nevladine organizacije „Green Home”.

Prema riječima bivše potpredsjednice Opštine Ulcinj i čelnice Društva “Martin Šnajder-Jakobi”, Zenepe Lika, sve planove i akcije države u vezi sa istraživanjem nafte i gasa u crnogorskom podmorju treba obustaviti dok još ima vremena. “Nećete naći niti jednog građanina Ulcinja koji je za eksploataciju nafte, a pogotovo ne za ova istraživanja koja povećavaju rizik od zemljotresa u ovom, inače, seizmički osjetljivom području. Taj rizik je 10 puta veći nego u normalnim okolnostima. Sve ovo ide protiv volje i želje građana i smatram da moratorijum na taj posao mora što prije da se uvede”, kaže Lika.zenepa-lika

Građane Ulcinja o ovome niko ništa nije pitao. Čak ni javna rasprava nije održana u ovom gradu. Lokalna vlast, koju čini Demokratska partija socijalista i albanske nacionalne stranke, ćute o ovom pitanju.

“Mi cijelo vrijeme tvrdimo da građani nijesu adekvatno informisani šta znači istraživanje nafte i gasa u našem malom moru koje je zatvorenog tipa i kakve donosi posljedice ne samo za biodiverzitet nego i za zdravlje i kvalitet života građana, kao i na razne ekonomske grane, prije svega za turizam”, kaže Nataša Kovačević.

Ona je uvjerena da je “bilo kakva potraga za naftom u suprotnosti sa prvim članom Ustava koji Crnu Goru definiše i kao ekološku državu”.

U crnogorskoj Vladi navode da u italijanskom dijelu Jadrana ima 1.358, a u hrvatskom 133 istražne bušotine, te da sve države koje imaju izlaz na Jadransko more, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, sprovode istraživanja ili raspisuju tendere. Samo je u Hrvatskoj na snazi moratorijum na nova istraživanja. Novi tender se u Crnoj Gori najavljuje za dvije godine.

Geolog Stanko Kadija, koji je dugo vremena bio nadzornik za geologiju u hrvatskoj kompaniji “Ina – Naftaplin” i pratio upravo istraživanja u podmorju Jadrana, kaže da su utvrđena ležišta nafte i plina jednostavno premala za ozbiljan posao. “Zato je sve što se danas pokušava samo lutanje koje neće dati nikakvih rezultata”, procjenjuje ovaj iskusni geolog.Nafta

Njegovim procjenama ide u prilog činjenica da čep stoji na istražnoj bušotini koja je prije tri decenije izbušena kod Valdanosa i čija je dubina 5.309 metara, jer proizvodnja nije bila komercijalno isplativa.

No, dok se pravo stanje ponovo ne utvrdi, naš dio Jadrana, jedinog mora koje mi imamo, biće žestoko izranjavan. Ribe iz ulcinjskog i barskog akvatorijuma moraće da potraže neke mirnije vode.

Priča je urađena u okviru projekta “Činjenice su važne! Objektivno i inovativno novinarstvo za EU!” koji sprovodi CGO sa portalom Ul-info. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Holandije.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top