Thursday, September 21 2017
Posljednja vijest

Buric: USCE ZATVORENO ZBOG NANOSA IZ DRIMA, NIJE PRACENO STANJE

 

Mihajlo BuricHidrološki ekspert prof. dr Mihailo Burić, ocijenio je da je ušće rijeke Bojane prvi put u istoriji skoro zatvoreno “zbog prirodnih procesa i uticaja rada hidroelektrana iz Albanije”.

On je u intervju za Portal Analitika kazao da sanitarne vode iz velikog broja kuća, koje su izgrađene na rijeci Bojani, negativno utiču na kvalitet vode rijeke, ali da nemaju veze sa presušivanjem desnog rukavca.

On je dodao da je ovo ozbiljno političko, državno, stručno i pravno pitanje, te da je saglasan sa kritičarima koji ukazuju na to da se nije pratilo stanje i promjene, onako kako to struka nalaže.

Ocjenjuje, međutim, da mu nije jasno zašto Bojanu nazivaju ekološkom bombom.

“Od bombe se gine koliko znam. A mi se od poplava i presušenja rukavca možemo odbraniti, ako znamo i hoćemo. Od zagađenja voda takođe postoje metode odbrane”, kazao je on.

ANALITIKA: Što je, po vašem mišljenju, uzrok ovakvog stanja na rijeci Bojani, preciznije – kako smo došlo u situaciju da je ušće skoro zatvoreno, prvi put u istoriji?

BURIĆ: Rijeka Bojana je kriptodepresija. Duga je 44 km, na rastojanju od 24 km između ušća u more i Skadarskog jezera. Na dužini od 36 km dno njenog rječnog korita je ispod nivoa mora. Izvire iz jezera na 2,5 do 3,3 metra nad morem, a uvire u more na dva a ponegdje i na pet metara ispod nivoa mora.

Kod Frasakanjela je duboka čak 15 m ispod nivoa mora i tamo je nivo vode u Bojani ljeti, čak, na svega oko 30 cm iznad nivoa mora.Voda oscilira pod uticajem prirorodnih doticaja, rada hidroelektrana u Albaniji, a osjeća se i uticaj morskih doba. Obiluje morfološkim elementima meandara, kosa, sprudova, mangura, greda što čini njeno korito veoma morfološki razuđenim, vertikalno i horizontalno.

Cijela ta igra prirodnih uslova (uz nama nepoznat režim rada hidroelektrana iz Albanije) voda, erozije, akumulacije, neotektonike, dovela je do ovog stanja u kojem najviše vidljivu ulogu imaju nanosi šljunka i pijeska. Tako je u našem vremenu. Inače je u doba predglacijacije korito Bojane bilo na visini većoj za oko 40 metara, u odnosu na današnje. To sam lično ispitivao i dokazao.

Povećani pronos nanosa koji dolazi uglavnom sa albanske teritorije je, u najnovijem vremenu, pospješio proces izdizanja taloga na ušću Bojane u more. Znači, uzrok ovom stanju su prirodni procesi, koji su uvećani onoliko koliko je ostvaren uticaj rada hidroelektrana iz Albanije.

ANALITIKA: Je li onda Drim “kriv” za to što je ušće Bojane skoro zatvoreno?

BURIĆ: Sada tačno znamo da je eroziona snaga Drima velika. Da uvire u jezero i doprinosi poplavama. Da donosi veliki nanos. I da je nanos iz rijeke Bojane ustvari nanos rijeke Drim. Zato Drim jeste osnovni uzrok ovakvog stanja. Ali u tome učestvuju i prirodni procesi, bez obzira odakle potiču, preko redovnog proticaja Drima, preko poplavnih talasa hidroelektrana, i drugog.

ANALITIKA: Pojedini ekolozi ukazuju da bilo neminovno da do ovoga dođe, jer se, kako navode, godinama ništa ne radi, odnosno rješavaju se uzroci a na posljedice – odnosno da je potrebno raditi na čisćenju račve?

BURIĆ: Jedna je stvar sve kritikovati a druga baviti se ozbiljnim poslom. Ovo je ozbiljno političko, državno, stručno i pravno pitanje. I ono se može samo tako i rješavati u potpunosti. Slažem se sa kritičarima koji ukazuju na to da se nije pratilo stanje i promjene, onako kako to struka nalaže.

Najozbiljniji podaci do sada se nalaze u dobrim projektima našeg nakadašnjeg vodoprivrednog preduzeća Zeta. Radili su ga naši ljudi, koji to bolje poznaju od stranaca. Nažalost, mi tog preduzeća nemamo odavno, jer je vodoprivreda, iako potencijalno najbogatija i najznačajnija naša grana, zanemarena kod nas. Poduhvat regulacije zapadnog kanala (ne čišćenja) mora biti smislen, kontrolisan i stručan, pa stoga i projektovan da bi bio prihvatljiv. Ne sporim da to može i ofrlje, ali ja tako ne bih radio. Mogu nastati nepredviđeni problemi.

ANALITIKA: Što konketno uraditi da bi se obezbijedila prohodnost račve i ušća?

BURIĆ: Prohodnost zapadnog kanala, ili kako se popularno u javnosti zove račve, može se jednostavno izvršiti uklanjanjem viška nanosa i produbljavanjem kanala. Tako bi se vratio dio vode koji inače pripada Crnoj Gori, a preusmjeren je, zbog nanosa koji uglavnom dolaze sa teritorije Albanije.

Međutim kad se to već desilo nema razloga za toliku žurbu. Treba obezbijediti potrebne podatke, podloge i projekat za to predhodno. Ne bih preporučio da se to radi na “o ruk”. No, ako komunalna preduzeća i NVO sektor smatraju da imaju znanje i kapacitet da to sprovedu, nije moje da o tome odlučujem. Samo znam da onaj ko nešto radi treba da snosi i odgovornost za svoj rad.

ANALITIKA: Prije pedeset godina bila su četiri rukavca. Pojedini ekolozi tvrde da je jedno na našoj a jedno na albanskoj obali nestali na isti ovakav način. Je li realno da nestane ušće i rukavac, odnosno da potpuno bude zatrpano pijeskom?

BURIĆ: Abrazioni procesi djeluju i djelovaće. Nanosa će biti sve više i više. Neotektonika je takođe aktivna, i djeluje faza transgresije. More nadire na kopno i kopno tone. Prema minimalnom scenariju more ce porasti za 0,62 m do 2.100 godine. Za nisku obalu to znači veliki obuhvat površine terena. Ali to su dugoročni procesi u geološkom vremenu. Tako nastaju rijasi ili potopljena rječna korita, estuari ili priobalna jezera.

I sve se naravno događa u koordinaciji sa taloženjem pijeska i škljunka duž morske obale. Ono što mi treba da radimo za našega vremena je da pratimo, snimamo i intervenišemo u odnosu na prirodne procese. Da bi se to radilo treba ih razumjeti i znati.

ANALITIKA: Je li problem veliki broj kuća koje su izgrađene i kanalizacija koja iz njih izvire, što se čuje u dijelu javnosti?

BURIĆ: Naravno da sanitarne vode negativno utiču na kvalitet vode rijeke Bojane, posebno ako objekti nemaju uređaje za tretman u skladu sa Zakonom. Proticaji vode rijeke Bojane su veliki, pa svakako postoji uticaj procesa autopurifikacije i rablaženja. Ipak ovo mora biti kontrolisano na stručan način.

To je posebna radna linija, i nije u vezi sa pitanjem presušivanja desnog rukavca. Sipovi svakako utiču na režim tećenja,ali oni više mogu eventualno uticati na taloženja nanosa nego na njegovu proizvodnju.

ANALITIKA: Je li Bojana  danas “ekološka bomba”?

BURIĆ: Ne razumijem najbolje taj termin ekološka bomba, koji je uveden u modu u zadnje vrijeme. Mislim da bi ste trebali malo više intervjuisati ljude koji imaju obrazovanje, znanje, licence i reference za objašnjenja iz oblasti životne sredine. Zbunjujući katastrofični scenario koji se propagira po Crnoj Gori sa bombastim nazivima zamagljuje suštinu i stvara zabunu u javnosti.

Zašto bi Bojana bila, kako joj tepaju, ekološka bomba. Ako je zbog poplava ili presušivanja rukavca, onda se slažem. Ako je zbog zagađenja voda od objekata stanovanja i to razumijem. Ako je zbog nečeg drugog dajte naučite i nas da znamo.

Od bombe se gine koliko znam. A mi se od poplava i presušenja rukavca možemo odbraniti, ako znamo i hoćemo. Od zagađenja voda takođe postoje metode odbrane. Možda treba pronaći neku drugu definiciju umjesto bombe.

ANALITIKA: Prije nekoliko godina, za vrijeme poplava, govorilo se i tome da na tok rijeke Bojane umnogome utiče Drim, odnosno režim rada hidroelekrana na na toj rijeci u Albaniji. Ima li bojazni da ponovo može doći do plavljenja tog područja?

BURIĆ: Nema nikakve bojazni. Sigurno će dolaziti do novih poplava, pri već dogodjenim hidrološkim stanjima. Nedvosmisleno je utvrđeno da rijeka Drim utiče direktno u Skadarsko jezero, pri poplavnim talasima. Ja sam kao član međudržavne Komisije predložio albanskoj strani da zajednički uradimo Studiju koja bi pokazala najbolja rješenja za rijeku Bojanu i Skadarsko jezero, zbog poplava. Albanska strana je to korektno prihvatila na tom sastanku. Čak sam i u dnevnoj štampi obrazložio osnovu za Studiju u obliku predprojektnog zadatka. Što je dalje bilo, molim pitajte nekoga drugo. Istorija se ponavlja.

ANALITIKA: Je li vas ko od nadležnih kontaktirao po ovom pitanju?

BURIĆ: Koliko sam ja razumio iz medija, za rijeku Bojanu nijesu potrebna znanja iz potamologije – nauke o rijekama. Pa, zašto bi me onda neko kontaktirao.

(V.R. Nenadić, Portal Analitika)

 

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top