Monday, July 6 2020
Posljednja vijest

Canka: DELTA BOJANE – PRIRODNI CVIJET JADRANA

– Veličanstvena Ada i Velika Plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivjeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže čuveni slovenački ornitolog Borut Štumberger

On ističe da su neprohodna delta, te divlja brda iza nje, ostavila samo jednu žilu kucavicu koja spaja kamen i vodu. Ta izuzetno jaka veza između prirode i kulture je rijeka Bojana.

Naučnici se slažu da je delta Bojane najvažnija prirodna ili poluprirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.
Za vrijeme hladnog rata, ovo je područje i u ondašnjoj SFRJ i u Albaniji bilo vojna zona sa strogo čuvanom granicom. To je uslovilo da su njeni pojedini dijelovi i danas ostali gotovo potpuno netaknuti. Deltu Bojanu krasi suptropsko i mediteransko rastinje, a neke od biljnih i životinjskih vrsta su jedinstvene u Evropi. Upravo gusta i bujna vegetacija daje ovom prostoru čar Amazonije i zajedno s neobičnim životinjskim svijetom pretvara je u poseban mikroekološki prostor.
Takvo je, na primjer, ostrvo ptica koje se naziva Paratuk. Ono se nalazi 7 km uzvodno od ušća Bojane. Život na Paratuku buja zahvaljujući njegovom položaju, te nepristupačnosti sa kopna, pa je taj lokalitet najznačajnije gnjezdilište čaplji i kormorana u delti Bojane. Osušena ili živa stabla smokve, brijesta, vrbe, te trske i ostaci makije, pokrivaju ovo ostrvo. Iz godine u godinu ono se izdužuje zahvaljujući nanosu pijeska po južnom kraju koji obrasta trskom.
Samo na Paratuku možete uživati gledajući neke vrste ptica od globalnog značaja zaštite. Jedna od njih je kudravi pelikan (Pelicanus crispus), najveća slatkovodna ptica na svijetu. Ona može imati prečnik krila od čak 320 cm! Kudravi pelikani se obično mogu vidjeti na Bojani kako prate ribe koje tokom poplava migriraju ka unutrašnjosti. Ima ih još samo na Skadarskom jezeru i više niđe na evropskom kontinentu!

Na ovom području obitava i droplja (Otis tarda), najteža ptica letačica na svijetu. Mužjaci droplje su dugački oko metar, imaju raspon krila do čak 2,5 metara, a težinu i do 16 kilograma. Čudno je da u ulcinjskim močvarama još ima ove interesantne vrste ptica zbog otežanih zimskih uslova gniježđenja.

Delta Bojane predstavlja idealno stanište i za glavate kornjače (Caretta caretta). Maja 2002. godine viđena je odrasla ženka kako ulazi u vodu, vjerovatno nakon polaganja jaja. Zna se da polažu jaja na plažama grĉkih ostrva, u Libanu i u Turskoj. Bila je brojna u podruĉju Mediterana, ali se sada nalazi na Crvenoj listi, kao “ugrožena”.

Na Adi su zabilježena i tri čopora zlatnih šakala (canis aureus), sa oko 40 članova. Ima ih takođe u velikom broju i na drugoj strani Bojane, u regionu Velipoje. Ljudi, ali ne i lovci, ih često mijenjaju sa lisicom. Zlatni šakal živi uvijek u paru. Savršena porodica!

Jedna od najinteresantnijih vrsta životinja koja posjećuje deltu Bojane su dobri delfini (Tursiops truncatus). Oni preferiraju priobalne vode i rječna ušća koja obiluju ribom. Odrasli dobri delfini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dostižu najveću dužinu od oko 3 metra. Dobri delfini, sa svojim čelično-plavim leđima i njuškama kojima kao da se smiješe, vrlo su inteligentne i društvene životinje.

No, na Bojani već nekoliko godina nema staklaste jegulje (Anguilla anguilla), izuzetno rijetke i lijepe riječne ribe, koja zahtijeva kristalno čistu vodu. Utvrđeno je da sezonska migracija staklastih jegulja počinje u novembru, a završava se u aprilu-maju, pri čemu je najintenzivnija u periodu februar-april. Prosječna totalna dužina tijela migrirajućih jedinki je 57 mm, a prosječna masa tijela 0.171 g. Kilogram staklaste jegulje na evropskim pijacama staje nekoliko stotina eura.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top