Sunday, November 19 2017
Posljednja vijest

Canka: VUKOVAR NA SOLANI

Onaj ko je vidio ostatke ostataka Solane ovih dana potvrdiće da su posljedice katastrofalnog zemljotresa iz 1979. godine bile znatno manje. “Ovo najviše sliči Vukovaru, ali je i tamo neka kuća poslije tri mjeseca žestokog granatiranja i bombardovanja ostala čitava. Ovđe ništa više nije ucijelo ostalo”, kazao mi jedan prijatelj dok smo prošle sedmice obilazili ovo najstarije preduzeće u Ulcinju.

Ne zna se zaista što je gore: zapuštenost bazena u kojima bi se već trebala nalaziti morska so za kristalizaciju, srušeni nasipi, ruinirana upravna zgrada, zarđala mehanizacija. I čovjeku dođe da zaplače. Sjećam se da smo kao učenici četvrtog razreda gimnazije dvije sedmice punili vreće sa “slanim kristalima” kako bi zaradili za ekskurziju. I tim parama cijelo je naše odjeljenje obišlo bivšu Jugoslaviju. I svi bijahu zadovoljni: ta 53. berba bijaše berićetna. Dobro za čitavi Ulcinj i posebno za 470 radnika Solane. Danas ih je preostalo deset puta manje, a sve je do sada učinjeno da se i oni išćeraju! Jer, kome je više do proizvodnje soli na prirodan način, uz pomoć sunca i vjetra. Trenutni većinski upravljači Solanom, Eurofond, kažu da se to ne isplati!? Nedavno je na sjednici Skupštinske komisije za praćenje procesa privatizacije direktor Eurofonda Boiša Šotra priznao ono što su svi oni koji imaju dva grama mozga vazda govorili: akcije Solane su kupljene na berzi da bi se skupo prodale. Računica je zaista jednostavna: kupiti ogroman prirodni i privredni resurs  na površini od 15,2 miliona metara kvadratnih, a onda pokušati da se on proda po 250 puta većoj cijeni. I to je moguće u zemlji u kojoj se Vlada “tržišno” ponaša. Njezini članovi, na čelu sa prvim ministrom, do bola neuvjerljivo ponavljaju da žele da se sačuva proizvodnja soli, dok se godinama sistematski i planski sve čini da na Solani ne ostane ništa osim zemljišta. Da ta firma praktično umre! Sada Eurofond od države još sudski traži da mu se prizna pravo svojine, umjesto prava korišćenja. A iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore se pozivaju na međunarodne konvencije u kojima se Solana tretira kao “zaštićeno područje od međunarodnog značaja za boravak ptica”. “Ptice koje tamo borave i koje treba da budu pokretač turističkog razvoja zaleđa Velike plaže nijesu ‘crnogorske ptice’, jer one dolaze sa drugih područja”, kaže lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović i ističe da međunarodne i domaće ornitološke organizacije neće skrštenih ruku posmatrati ubijanje Solane.

Ali, samo dok ima slane vode u njezinim bazenima, ptice će dolaziti. Plitka slana voda bogata organizmima koji žive u mulju, a u nekim bazenima i ribom, privlači vodene ptice, koje na Solani nalaze dovoljno hrane i mir. Ako ona i ubuduće ne bude sigurno odmorište i hranilište na selidbenom putu, ptica više biti neće. Tražiće druge prostore i koridore. Na ovoj kulturnoj laguni ih je registrovana 241 vrsta, što je polovina ukupnog broja registrovanih u Evropi.

Solana je, inače, prije osam decenija nastala kao vještački, od strane čovjeka dirigovani ekosistem. I samo je on u stanju da ga poremeti. Dakako, na svoju štetu i na štetu biljnog I životinjeskog svijeta. Pokazuje to i slučaj sa, kako voli kazati poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić, sa Solaninom sestrom, kanalom Port Milena. To nekada najveće mrijestilište ribe na Mediteranu, postalo je prava “ekološka bomba”, dok fotografije kanala sa atraktivnim ribarskim kućicama (kalimere) ispred kojih se nalaze ribarske mreže, i dalje obilaze svijet.

U slučaju da uskoro ne počne upumpavanje morske vode na bazene Solane, Ulcinju prijeti najezda komaraca. Jer, sve dok nije izgrađena Solana i morska voda prodrla u Zogajsko blato (koje je često ispod nivoa mora), taj je prostor bio izvorište malaričnog komarca. Već ga na Solani ima u rojevima, što bi trebao biti alarm za sve u Ulcinju i u Crnoj Gori da se najozbiljnije pozabave ovim sada već i zdravstvenim pitanjem koje se opasno nadvija nad žiteljima ovoga grada i njihovim potencijalnim gostima. “Ukoliko uspijete da očuvate životnu sredinu ne morate brinuti za svoju budućnost”, poručio je prije pet godina na jednoj konferenciji u Ulcinju koja je okupila ornitologe iz čitave Evrope, funkcionere Evropske unije i Savjeta Evrope predsjednik poznate njemačke fondacije Euronatur dr Hartmut Vogtman.

A struja, potrebna za rad pumpi koje ispumpavaju kišnicu i dovode vodu iz mora, je Solani isključena zbog duga od 21 hiljadu eura. Za pripremu berbe potrebno je, prema riječima Šotre, između 250 i 350 hiljada eura. Doista: da li zbog manje od 400 hiljada eura, treba da strijepi cijeli Ulcinj, da se poremeti ekosistem na tom predivnom području, da izgubimo Solanu, solare i ptice. Tradiciju, zdravlje i budućnost desetina hiljada ljudi i generacija koje još nijesu rođene. Samo da bi se ostvarila očekivanja akcionara nekog fonda da se “dionice kupuju jeftino, a prodaju skupo”.

 

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top