U 383 domaćinstva u selima Krajine prije 140 godina živjele su 1.952 osobe. To je znatno više nego danas, kada na ovom širokom prostoru na padinama Rumije i obalama Skadarskog jezera živi oko 1.300 stanovnika. Osnovnu školu “Đerđ Kastrioti Skenderbeg” u Ostrosu pohađa tek nešto preko 80 učenika. Read More »
Istorija
Feed SubscriptionSplit: DRVA IZ ULCINJA POCETKOM 20. VIJEKA PRODAVANA NA RIVI
Na Splitskoj rivi je početkom prošlog vijeka svakodnevno toekom zime radila drvena berza, koje je vrlo često bila i atrakcija za strane turiste, jer se način kupnje i prodaje, ali i prenošenja drva nije nikako mijenjao, piše povjesničar umjetnosti i nekadašnji direktor Muzeja grada Splita Goran Borčić. On navodi da su trgovci drva dovozili s otoka Brača, Hvara, Korčule, ili čak ... Read More »
G.Karamanaga: Tri reisa Islamske zajednice Crne Gore
Hfz. Šukri ef. Bakalović (1957-1975) Hadži hafiz Šukrija ef. Bakalović, rođen je 1914. godine u Ulcinju. U svojoj ranoj mladosti pohađao je vjeronauku i pokazao sposobnost u savlađivanju programa vjeronauke. Posebno se isticao u pravilnom i lijepom učenju Kur’ana, pa je, kada je bio relativno mlad, postao hafiz. Školovanje je nastavio u Skadru u kome je nastavu pratio kod ... Read More »
Hotel „Galeb“: PRIJE VISE OD 80 GODINA IMAO CITAONICU U STAKLU I LIFTOVE
Kada je 1939. godine otvoren hotel „Galeb“, pod nazivom „KO-OP“, označavan je posljednja riječ arhitekture. Ovaj hotel je bio jedna od rijetkih modernističkih zgrada u Crnoj Gori sa šest spratova, 66 soba, te sa čitaonicom u staklu i liftovima. Objekat je 1955. godine preuređen u Grand hotel “Galeb“. U zemljotresu 1979. je stradao, ali je uspješno rekonstruisan početkom osamdesetih, ... Read More »
M.Canka: HAFIZ HUSEJN MUJALI (1854-1940), KADIJA ULCINJSKI
Plemenito i hvale vrijedno djelo je sjećati se naših učenjaka, pobožnih ljudi, onih koji su učinili da se Ulcinj spominje po dobru i znanju. Oni koji su time darovani, kako kaže Gospodar svjetova, darovani su blagom neizmjernim. Jedan od takvih ljudi je nesumnjivo bio hafiz Husejn ef. Mujali. Rođen je 1854. godine, u srcu Čaršije, u vrijeme najvećeg privrednog procvata ... Read More »
Ulcinj: VEC 140 GODINA POSTOJI POSTANSKA SLUZBA
Poštanska služba u Ulcinju je uvedena 1880. godine, dok je 32 godine kasnije, 1912. usvojen “Pravilnik za vožnju diližanskim kolima Bar – Ulcinj”. Prenos pošte između Bara i Ulcinja obavljao se do 1909. godine pješke odnosno konjovodom, zatim diližansom, a od juna 1913. automobilom. Nakon što je u Ulcinju izgrađena poštanska stanica, on je postao važan centar preko kojeg ... Read More »
Podsjecanje: STO JE TITO 1959. GODINE PORUCIO ULCINJANIMA?
Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavija, Josip Broz Tito (1892-1980), dva puta je posjetio Ulcinj. Prvi put je to bilo u septembru 1959. godine kada je u ovaj grad iz Bara stigao razaračem „Kotor“. Tokom te posjete Ulcinjanima je poručio: “Razvijajte poljoprivredu, jer to zahtjeva vaše turističko tržište“. Read More »
Ulcinj sredinom 19.v.: U STAROM GRADU OKO 100 KUCA, SVE VISESPRATNICE
Sredinom 19. stoljeća Ulcinj je proživljavao jedno od najljepših razdoblja u svojoj dugoj istoriji. Grad je tada imao preko 300 brodova u svim značajnim lukama na Mediteranu, a u samom gradu je bilo 200 radnji. U Starom gradu (Kaljaji) bilo je nešto manje od sto naseljenih kuća, koje su sve bile višespartnice, što govori o visokom standardu mještana. Read More »
Dom kulture na Pristanu: BEOGRADSKA OPERA GOSTOVALA PRIJE 65 GODINA
Odmah nakon Drugog svjetskog rata 1946/47.godine u Ulcinju je izgrađen Dom kulture. Taj objekat se nalazio na Pristanu, gdje je danas restoran „Hollegro“, i postao je omiljeno sastajalište svih slojeva društva. Dom kulture se sastojao od kino-sale, biblioteke, funkcionalne bine za muzičko-dramska izvođenja sa koncertnim klavirom. Kao takav bio je među najboljim i najpoznatijim objektima takve vrste u Crnoj Gori. ... Read More »
Epidemije kroz stoljeca: NAJRAZORNIJA BILA KUGA
Po ocjeni stručnjaka, toplo vrijeme i sunčeva svjetlost nijesu pogodni za koronavirus. Prehlade su češće zimi kada hladne temperature hlade membranu na nosu što olakšava ulazak virusa u tijelo. A to je suprotno od epidemija koje su, posebno u srednjem vijeku, harale ovim područjima. Od njih je najrazornija bila kuga koja bi obično počela s proljeća i pustošila do ... Read More »