Thursday, April 25 2019
Posljednja vijest

CGO:  Potencijal za radikalizaciju postoji i potrebno je vise raditi na prevenciji

CGO (3)Za dvije trećine građana i građanki u Crnoj Gori primjena nasilja radi ostvarivanja političkih, društvenih i religijskih ciljeva nije opravdana. Ipak, jedna trećina nalazi da postoje situacije kada nasilje može biti opravdano za ostvarenje ovih ciljeva što predstavlja potencijal za radikalizaciju i zahtijeva multisektorski preventivni odgovorukazuju podaci iz istraživanja javnog mnjenja o stavovima prema nasilnom ekstremizmu i radikalizmu koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) predstavio u srijedu.

Iako podijeljenog stava, u nešto većoj mjeri je prisutan optimizam po pitanju trenutnog stanja u crnogorskom društvu. Tako 48% građana i građanki navodi da se Crna Gora kreće u dobrom smjeru, dok 45% smatra da idemo pogrešnim putem. Među najveće probleme sa kojima se Crna Gora danas suočava navodi se nezapošljenost, a slijedi organizovani kriminal, loša ekonomska situacija, loš životni standard, korupcija, i siromaštvo“, rekao je Petar Đukanović, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u, predstavljajući ključne nalaze istraživanja.

Nešto manje od tri četvrtine odnosno 7 od 10 građana i građanki Crne Gore ocjenjuje da je položaj mladih loš, a skoro polovina smatra da je veoma loš.

Đukanović je dalje apostrofirao da je „primjetna generalna percepcija stagnacije kad je riječ o očekivanim promjenama u kvalitetu života u narednih godinu dana, jer polovina građana i građanki ne očekuje nikakve promjene, dok četvrtina očekuje pogoršanje, a svega petina poboljšanje.“

U identitetskom smislugrađani i građanke svoj identitet dominantno vezuju za državu Crnu Goru(89%) i rodni grad ili region iz kojeg dolaze (88%), a potom za svoj etnički identitet (73%). Najmanje sebe doživljavaju kao građane Evrope (64%) i kosmopolite (56%).

Stavovi prema prisustvu demokratije u Crnoj Gori su podijeljeni. Iako ubjedljiv dio građana i građanki vjeruje da su principi demokratije prisutni samo na papiru, većinski smatraju i da postoji sloboda mišljenja. Podijeljeni su stavovi i oko poštovanja ljudskih prava i sloboda, uticaja građana na procese donošenja odluka u državi, kao i toga koliko institucije rade u javnom interesu. Malo više od trećine smatra da postoje slučajevi opravdanja za nedemokratski sistem vladanja.

Tri četvrtine građana i građanki Crne Gore navodi da se osjeća bezbijedno u svom okruženju. Lični osjećaj bezbijednosti je usklađen među različitim sociodemografskim grupama kojima pripadaju, osim što se registruju blage regionalne razlike. Među najveće sigurnosne prijetnje, pozicioniraju se organizovani kriminal (65%), ekonomska kriza (46%), korupcija (42%), kao i nefunkcionalan politički sistem (29%). Spoljne prijetnje se vrlo rijetko navode kao sigurnosni rizik“, kazao je Đukanović.

Najveći izvori povjerenja za građane i građanke Crne Gore su njihovi članovi porodice (97%) i prijatelji (89%), a najmanje se vjeruje ljudima sa drugačijim političkim uvjerenjima (64%) i kolegama sa posla (56%). Generalno, nepovjerljivost je zastupljenija među pesimističnijim građanima i građankama, odnosno onima koji vjeruju da se Crna Gora kreće u lošem pravcu.

Đukanović je ukazao i da ovom periodu bilježimo izvjestan pad povjerenja u institucijerast povjerenja u civilno društvo (NVO i mediji), ali i vidljivu krizu reprezentativne demokratije. Crkva tradicionalno generiše najveći stepen povjerenja. Građani i građanke najmanje vjeruju NATO-u, političkim partijama i tužilaštvu.

Govoreći o socijalnim i etničkim distancama, Đukanović je naveo da bi „ispitanicima najviše smetalo kada bi politički neistomišljenik bila osoba na funkciji kojoj bi oni bili direktno odgovorni. S druge strane, kada je u pitanju vjeroispovjest, mnogo veći stepen distance se  iskazuje prema članovima porodice – u prosjeku, petini bi smetalo kada bi član njihove ili partnerove porodice bio drugačije vjeroispovjesti. Slična je situacija i kod etničke pripadnostišto je upozoravajuće sa stanovišta njegovanja multikulturalizma u Crnoj Gori.“

Građani i građanke Crne Gore vjeruju da je diskriminacija najprisutnija na osnovu političkog mišljenja (65%) i materijalnog statusa (59), a preko dvije petine građana i građanki ima stav da je diskriminacija na osnovu etničke i religiozne pripadnosti prilično ili veoma česta, čime se potvđuju i podaci iz ranije predstavljenog istraživanje CGO-a o diskriminaciji.

Većina građana i građanki Crne Gore sebe navodi kao pravoslavce. Istovremeno, visok udio je onih koji navode da im je religija generalno važna u životu i koji prisustvuju vjerskim obredima nekoliko puta godišnje. „Značajna većina građana/ki vjeruje da je dužnost pravog vjernika da brani postulate svoje vjere. Istovremeno, sličan je procent i onih koji vjeruju da su religijska pravila pravednija od državnih pravila. Znači,potencijal za radikalizaciju je posebno izražen kada se uzme religijski okvir“, upozorio je Đukanović.

Nasilje predstavlja najučestaliju prvu asocijaciju na radikalizam i nasilni ekstremizam, a više od polovine ispitanika ne zna što su radikalizam i nasilni ekstremizam.

Đukanović je naveo i da „četiri od deset građana i građanki sebe ne doživljava informisanim o temi radikalizacije i nasilnog ekstremizma. Kod ostalih je podijeljen stav prema (ne)postojanju prijetnji od ovih pojava u crnogorskom društvu. Od onih koji vjeruju da postoji prijetnja od ekstremizma i radikalizma, najveći broj vjeruju da je najprisutnija takva prijetnja sa političkom pozadinom. Izvještavanje medija o ovim temama se negativno ocjenjuje. Takođe, ni napori nadležnih institucija u unaprjeđenju svijesti o prijetnjama nasilnog ekstremizma se ne ocjenjuju dobro“.

Među najodgovornijim institucijama koje treba da rade na prevenciji nasilnog ekstremizma, vide se Ministarstvo unutrašnjih poslova i policija, a slijede obrazovne institucije, mediji, političke partije, tužilaštvo, nevladine i međunarodne organizacije, i sudstvo.

Više od polovine građana i građanki Crne Gore ističe da bi se trudilo da odvrati nekog svog od ideje da krene na strano ratište. Takođe, isti broj navodi da bi se osjećali nesigurno kada bi se u njihov komšiluk doselio povratnik. Registruje se podijeljen stav prema pitanju da li su povratnici uopšte prijetnja za crnogorsko društvo.

Nešto manje od polovine građana i građanki koji smatraju da su povratnici sigurnosna prijetnja bi podržalo njihovu rehabilitaciju i reintegraciju. Preovlađuje stav da su nadležne državne institucije, ali i same porodice povratnika te koje bi trebalo najviše da vode računa o tome“, zaključio je Đukanović.

Đukanović je najavio da će CGO, na osnovu ovog istraživanja i analize zakonodavnog i institucionalnog okvira, razviti preporuke za unaprjeđenje uloge obrazovnog sistema u prevenciji radikalizacije i nasilnog ekstremizma, ali i pristupa tranzicionoj pravdi kao usko povezanoj oblasti.

Vasilije Radulović, asistent na programima u CGO-u, objasnio je da je terensko istraživanje sprovedeno od 2. do 11. marta 2019, uključivši 1022 ispitanika. Korišten je troetapni slučajni reprezentativni uzorak, a u okviru punoljetne populacije iz 17 crnogorskih gradova, I uz vođenje računa o indikatorima pola, godina i regionalne zastupljenosti.

Istraživanje je dio projekta Sigurna mreža koji ima za cilj da doprinese smanjenju i prevenciji trenda radikalizacije u Crnoj Gori jačanjem kulture društvenog dijaloga o kontroverznim i ekstremističkim pitanjima, ali i jačanjem demokratskih procesa kao ključne prevencije eskalacije terorizma i nasilnog ekstremizma u njihovim različitim oblicima. Dodatno, projekat pozicionira i ulogu obrazovanja u sprječavanju nasilnog ekstremizma, ali i značaj promocije kulture društvenog dijaloga i saradnje, demokratskih vrijednosti i principa ljudskih prava kao preventivnih mehanizama protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Ovaj projekat je podržan kroz program Za jači glas organizacija građanskog društva, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo – fAKT, a finansira Američka ambasada u Podgorici.

Stručni dio istraživanja za potrebe projekta uradila je kompanija Ipsos Strategic Marketing.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top