Wednesday, September 30 2020
Posljednja vijest

“Dan”: DNEVNO NESTAJE PJESKOVITA PLAZA

Erozija Velika plazaNa čuvenom ostrvu Adi koje se prostire na 515 hektara nastavljaju se dramatične promjene na obali, odnosno na plaži dužine oko 2,9 kilometra. Proces sužavanja, odnosno nestajanja pjeskovitog dijela vidljiv je godinama a o razmjerama erozije najbolje svjedoče fotografije načinjene proteklih dana. Stariji mještani tvrde da se na osnovu položaja nekih turističkih objekta koji su bili u blizini plaže može konstatovati da je nestalo oko 85 metara obale te da kako sada stoje stvari nisu sigurni da li će naredne generacije doživjeti da vide plažu na Adi. Izvršni direktor NVO „Zeleni korak” Dželjal Hodžić smatra da je to već duže vrijeme poznata činjenica koja nastaje po osnovu više uzroka.

– Prije svega pristizanje sedimenata znatno je smanjeno izgradnjom brana na rijeci Drim i njegove eksploatacije u Albaniji. Takođe, i sam tok Bojane u kišnom periodu jako je nizak, tako da je Bojana ranije amortizovala jake talase koji dolaze sa juga. A ti talasi praktično stružu obalu i to je izraženo ne samo u Ulcinju već i Sutomoru, Budvi… Poslednjih godina na desetine metara obale je nestalo zbog toga i završilo je u moru. Po kazivanju sada već pokojnog, poznatog njemačkog ornitologa Martina Šnajdera, koji je u više navrata boravio na tom prostoru, ako se ovako nastavi, najviše za 100 godina doći će do nestanka Ade. Dakle, Bojana je donijela Adu, ona će je i odnijeti- kaže Hodžić.

Krajem prošle godine generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Momčilo Blagojević izjavio je da je uklonjeno oko 140.000 kubika materijala iz desnog rukavca rijeke Bojane, te da je taj materijal iskorišćen za novu plažu, tj. proširivanje na Adi Bojani, za oko 30.000 kvadrata nove površine. U tom resoru tvrde da je izvedenim radovima dobijen ponovo prostor koji je tokom vremena izgubljen. Međutim, na osnovu situacije na terenu ne bi se moglo reći da je tako.

Ostrvo Ada počelo je da se formira kada je na ušću rijeke Bojane u more, 1858. godine potonuo brod „Merito”, vlasništvo Antuna Alegretija iz Trogira, kojim je upravljao kapetan Naporeli. Istoričari kažu da su sredinom 19. vijeka na ovoj su lokaciji postojala dva manja ostrva. Brodske olupine su, onda, zajedno sa dva obližnja ostrva zadržavala rječne sedimente i stvorile ostrvo, koje se počelo nazirati 1882. godine. Na prelazu 1858 na 1859. Drim je promijenio tok i od tada se jedan krak te rijeke uliva u Bojanu, nedaleko od Skadra. Ostrvo Ada je danas trouglastog oblika. Dvije strane zapljuskuju rječne, a jednu morska voda.

Ada godinama zapostavljena od svih

– Ada je zapostavljena godinama i od centralne vlasti, Javnog preduzeća za morsko dobro i lokalne samourpave. Priroda u međuvremenu čini svoje i danas imamo situaciju da nedostaje veliki dio obale. A ne treba nikom objašnjavati kakav je Ada prirodni i turistički biser. Najavljivani su stručnjaci koji bi ponudili rješenja, ali ih nema. Ulcinj je za Morsko dobro zadnja rupa na svirali i oni se ovdje ponašaju kao kolonizatori. Treba angažovati Holanđane koji su se dokazali kako od mora stvoriti kopno. Mora se hitno reagovati jer izgubili smo nepotrebno mnogo vremena, a posla ima mnogo. Nadam se da bi nova vlast nešto promijeniti. Nije to nikakava politika, već jednostavno želja da neko nešto konačno učini i spasi taj jedinstveni prostor, kaže Dželjal Hodžić. (Miljan Knežević, Dan)

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top