Wednesday, September 19 2018
Posljednja vijest

I.Kern: SKLAPA SE “KRUCANSKI MOZAIK”

 

kRUCIKulturno dobro Kruče – arheološki lokalitet, nalazi se na dijelu puta između opština Bar i Ulcinj, odnosno na rtu koji se lagano spušta u more. Mjesto na kome je pronađen dio podnog mozaika pripada kasnoantičkoj vili rustici. Na osnovu mozaika i drugih brojnih arheoloških nalaza datirana je u drugu polovinu VI vijeka. “Kompleks” se sastojao od dvije veće prostorije (pravougaone), zatim kupatila. U okruženju su takođe poonađeni ostaci “pomoćnih” prostorija kojima nije utvrđena namjena.

Prostorije vile rustike u kojoj je pronađen mozaik, bila je dimenzija 5 x 7 metara a u njenom nastavku i neka vrsta pomoćne prostorije u kojoj su pronađeni, između ostalog, vizantijski novčići tri imperatora AnastasijaJustina I i Justinijana I.

Sama vila u Kručama, odnosno, njeni ostaci predstavljaju jedninu-prvu, vrlo reprezentativnu civilnu građevinu na teritoriji Crne Gore a koja pripada kasnoantičkom ili ranovizantijskom periodu, i datira se u drugu polovinu VI vijeka. Kompleks je pokrivao čitav prostor zaravnjenog brijega, na kome je dominirala vila, dok su ostali prostori, pomoćne gradjevine, osim ranijih stradanja dodatno urušene i uništene erozijom koja se dešavala u nekim vremenskim slojevima i okvirima.

Podni mozaik: Kada je u pitanju dio mozaika sa lokaliteta Kruče radi se o fragmetima, koji su podignuti sa terena polovinom osamdesetih godina prošlog vijeka. Tom prilikom otkriven je dio podnog mozaika koji je “razbijen” u 200 fragmenata. Na osnovu dimenzija prostorije u kojoj je pronađen predpostavlja se da mu je ukupna površina bila oko 40 metara kvadratnih dok je sačuvano oko 2,5 – 3 metra kvadratna. Na osnovu nalaza i malobrojnih crteža zaključuje se da se mozaik nalazio u prostoriji koja je bila kupatilo, tik uz zidove. Najveći dio mozaika nađen je u  uglu i duž sjeverne strane dok je ostatak stradao vremenom kao i vrlo vjerovatno od erozivnih djelovanja u nekom mnogo ranijem periodu.

Na osnovu sačuvanih fragmenata vidi se da je mozaik izrađen od raznobojnih kamenčića, tehnikom opus tesselatum, direktnim ubadanjem tesera u svjež krečni malter. U izradi ovog mozaika uočljiva su dva pristupa koji ukazuju na dosta preciznu izradu, uz upotrebu sitnijih tesera površine od oko 1cm (kvadratni) ili čak manje uz kombinovanje sa krupnijim teserama.

Generalno gledano, mozaik je izrađen od raznobojnog kamena koji potiče sa obližnjih lokacija, i dominiraju (na sačuvanim fragmentima) tesere od bijelog krečnjaka, sivog krečnjaka i bijelog mermera.

Stilski gledano, ovaj mozaik odlikuju šare koje se mogu naći na raznorodnim umjetničkim djelima nastalim krajem VI vijeka. Sačuvane ivične bordure su ispunjene geometrijskim motivima u vidu kružnih prepleta, a primjetne su i izlomljene linije.

Tokom avgusta 2017. godine izvršeno je snimanje stanja fragmenata dijela kasnoantičkog mozaika, koji su deponovani u četiri kartonske kutije u prostorijama namjenjenim za depo  Ulcinjskog muzeja koji se nalazi u Starom gradu.

Mozaik bez fiksirane tkanine: Očigledno je, da je mozaik je sa lokaliteta podignut bez fiksirane tkanine, u pojedinačnim fragmentima. Na osnovu preloma nije moguće sa sigurnošću tvrditi da li su u pitanju stari ili novi prelomi, tj da li je mozaik pronađen u takvom stanju, ili je do fragmentacije došlo tokom podizanja. Najmanja vjerovatnoća da je do ovakvog stanja došlo zbog  godina čuvanja.  Fragmenti mozaika na prvi pogled ne čine nikakvu jasnu cjelinu. Na osnovu jednog (jedinog dostupnog) crteža sa lokaliteta, vidi se da je u pitanju dio bordure sa geometrijskim motivima u vidu kružnih prepleta i jako mali dio ambleme na kojoj nije moguće utvrditi predstavu.

Na žalost, na crtežu  koji je jedini dostupan i u koji  se imao  uvid nije se nalazio nikakav razmjernik, tako da je za sada nemoguće imati tačnu predstavu o veličini sačuvanog dijela mozaičkog poda. Na osnovu krupnoće teselatuma i rasporeda geometrijskih figura dolazi se do grube procjene da je površina cijelog mozaika oko 240 x 140cm, tj približno 3,5 m2. Takođe, nije sigurno da li je na crtežu prikazano stvarno stanje sa terena  ili je u pitanju idealna rekonstrukcija.

U prvoj fazi tokom radova 2017. godine je bilo potrebno napraviti bazen za trijažu radi lakšeg formiranja cjelina i grupisanja kao i pozicioniranja velikog broja sitnih fragmenata.

​​Nakon i u toku 45-odnevnih radova, urađene su faze uklapalja, spajanja, i grupisanja cjelina (prvo manjih pa onda većih) uz tretmane koji se vezuju za tehnologiju koju su osmislili i patentirali francuski konzervatori

Ubrzo će se nastaviti sa radovima koji bi trebali da podrazumijevaju postavljanje fragmenata na lake nosače, izradu retuša i pripreme za prezentaciju ovog dijela mozaika, to je za Portal Analitika rekla autor projekta konzervatorka Biljana Brajović koja je i rukovodilac radova.

Tako da će izgleda mozaik iz Kruča napokon ponovo biti moguće vidjeti kao svjedoka vizantijskih civilizacijskih dometa na prostorima Crne Gore.

 

Šta je pisao Mijović: Istoričar umjetnosti Pavle Mijović arheološkoj nauci podario je niz dragocjenih priloga o problemima nalazišta na Crnogorskom primorju, posebno u Ulcinju. Sistematizujući istraživanja i analizirajući podatke, Mijović je stvorio niz neprevaziđenih djela bez kojih naša arheologija ne bi bila na stupnju na kojem je danas.

Prenosimo neke od utisaka Pavla Mijovića nakon dopremanja mozaika u Ulcinjski muzej:

Vila je naglo nestala, moglo bi biti od zemljotresa ili nenadnog pustošenja. Kakva god da joj je sudbina bila, ovaj izvanredni ansambal podne umjetnosti iz justinijanske epohe ostaće samo fragment za nauku i kulturu, po kojem se neće moći utvrditi likovna i ikonološka vrijednost spomenika, zapisao je Mijović.

On je pokušao, i uspio, da spasi dio mozaika (preseljen je u Muzej u Starom gradu),ali su odlaskom Mijovića prestala sva interesovanja za kručanski mozaik.

Zahvaljujući radovima iz prošle i ove godine za nadati se da će se nezavidna sudbina koja je pratila kručanski mozaik poslednjih pola vijeka završiti sa njegovim pojavljivanjem I čuvanjem u Ulcinjskom muzeju. Kao nezaobilaznom svjedoku primjera umjetnosti iz justinijanske epohe na tlu Crne Gore.

(Ivan KERN, Portal Analitika)

 

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top