Monday, August 3 2020
Posljednja vijest

Lunji za “Vijesti”: GRADITELJIMA VAZNIJA KERAMIKA NEGO STATIKA

Za dobro projektovani i izvedeni objekat nijedan očekivan intenzitet zemljotresa nije problematičan. Danas, iako imamo sve uslove da obezbjedimo maksimalnu zaštitu ljudi i objekata, pojedini investitori se, gradeći nekvalitene zgrade, još igraju ruskog ruleta sa zemljotresom“, smatra poznati građevinski inženjer iz Ulcinja Mentor Lunji.

On je autor knjiga „Aseizmičko projektovanje i ahitektura“ na crnogorskom jeziku i “Seismic Architecture” na engleskom, za koju je dobio godišnju nagradu Inženjerske komore.

U razgovoru za “Vijesti”, Lunji je ocijenio da je zemljotres u Albaniji pokazao da čak i objekti izgrađeni tek prije par godina, nijesu bili u stanju da pruže ni najmanji otpor ne tako jakom potresu.Mentor Llunji

„Sve zbog lošeg koncepta, jeftine i brze gradnje… Fokusirajući investiciju uglavnom na spoljašnji izgled i enterijer, više se pažnje posvećuje izboru keramike toaleta, nego investiciji na dobro projektovanoj konstrukciji“, tvrdi Lunji.

On navodi da dobro projektovan objekat podrazumijeva zdrav konstrukcijski koncept, uglavnom simetričan, pravilan raspored vertikalnih nosećih elemenata, odnosno stubova i zidova, njihovu ujednačenu krutost i dimenzije, pravilan raspored mase po visini objekta…

„Sve su to jednostavni principi koji se lako mogu primijeniti, povećavajući višestruko otpornost objektu. O količini armature, koja je uglavnom glavni uzrok prepirki investitora/graditelja sa projektantom, da ne govorimo. Radi se o toliko smiješnim sumama u odnosu na fine građevinske radove da ih je suvišno navoditi“, pojasnio je Lunji.

Kazao je da objekte ne treba dijeliti na novogradnju ili starije objekte, zbog toga što postoje samo dvije kategorije – loše ili dobro projektovani i izvedeni objekti. Ipak, naveo je, prema njegovom mišljenju, stariji objekti su sigurniji, ne zbog toga što su bolji, već što ih ima manje i skromijih su dimenzija.

„Fond objekata u Ulcinju u poslednjih 20 godina, udvostručio se. Među tim objektima ima više hiljada divljih objekata građenih bez ikakve kontrole, veoma često bez projekta konstrukcije, i to na terenima koji su krajnje diskutabilni što se seizmičkog reagovanja tiče, kao što je na primjer Štoj. Tako da, iako su ovi objekti novi, govoriti o njihovoj sigurnosti je na granici špekulacije“, ocijenio je Lunji dodajući da se teško može generalizovati sigurnost objekata.

„Tvrdnja da je većina novoizgrađenih objekata sigurna, kako često čujemo u posljednje vrijeme, ne znači apsolutno ništa. Dovoljno je da od 5.000 objekata imate samo 10 većih, koji su seizmički nesigurni i to nas odmah kandiduje za tragičan ishod zemljotresa. Tako da je u principu veoma nezahvalno licitirati sa sigurnošću objekata s ciljem da se umiri javnost“, kazao je Lunji.

Zakon o izgradnji, naveo je primjer, u ovom pravcu nikako nije pomagao.

„Iako je imao za cilj da pojednostavi gradnju, to je prešlo u banalizaciju dva garanta kvaliteta i sigurnosti- revizija i nadzor objekata. Ako se nastavi sa primjenom, to će u budućnosti veoma skupo koštati gradjane“, naglasio je Lunji. Isto je, dodao je, i sa Zakonom o legaliziciji koji je prema njegovoj ocjeni, konceptualno potpuno promašen.

„Jer omogućava legalizaciju objekata preko formalne i površne statičke analize. Ne smijemo i ne možemo da nagradimo divlje graditelje pojednostavljenim statičkim procedurama, naročito kad je sigurnost objekata u pitanju“, kazao je Lunji.

On je poručio je da bi budući investitori trebalo više da se informišu i da jednom shvate da zemljotres nije samo incidentna pojava, već naša realnost.

„Da sebi obezbijede kvalitetan projekat konstrukcije od iskusnih inženjera i da znaju da je investicija koja je potrebna da obezbjedi seizmički siguran objekat, minorna u odnosu na ukupnu vrijednost objekta“, kazao je Lunji.

MONOPOLISTI ZA DAN DAJU SAGLASNOST ZA DESETINE OBJEKATA

Zakon o izgradnji, kako tvrdi Lunji, omogućio je potpunu monopolizaciju revizije i nadzora.

„Saglasnost u vezi statike, uglavnom daje revident u fazi projektovanja, i nadzor koji ima obavezu da obezbjedi poštovanje projekta konstrukcije u fazi izvođenja. Tako da danas samo desetak firmi u Crnoj Gori imaju licence za ove poslove. Zbog te monopolizacije, danas imamo slučajeve da licencirana firma u istom danu obezbjeđuje ‘nadzor’ za objekat u Rožajama, Ulcinju, Herceg Novom i Podgorici. Kako je to čak i terijski nemoguće imajući u vidi njihov broj zaposlenih, umjesto kvalitetnog nadzora i revizije, imamo uglavnom formalan nadzor i revizju. Što je najgore, investitoru je danas uskraćena mogućnost da sam izabere svog revidenta, onog kojem vjeruje i za kojeg misli da ima dovoljno iskustva, ako uporedo ne plati i ‘reviziju’ jednoj od ovih firmi“, kazao je Lunji.

One comment

  1. G Lunji! Nisu samo pločice, već neznanje, brzi profit i nepoštovanje projekta,
    Drugo, koji iskusni ing operativac radi u Ulcinju.
    Bivši slastičari a sada “vrsni” preduzimači su dali sebi za pravo da budu sve u izgradnji, a prolazi hvala Bogu jer ovom gladnom narodu je bitan kvantitet tj sprat više.
    Tteće sajber crtači projekata su dali sebi za pravo projektovanje, izvođenje a potpis projekta se kupuje na tržištu…u vremenu kad se prepisuju doktorati, a ne projekti nije strašno.
    Kad sam ja učio školu zvali su se Resavci.
    Pozdrav!!

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top