Wednesday, July 18 2018
Posljednja vijest

M.Canka o Ulcinju kao kulturnoj destinaciji: KAPITAL GOMILAN STOLJECIMA

Mustafa CankaZa 16 mjeseci film ‘Biser Bojane’, koji je najvećim dijelom snimljen u Ulcinju i prikazao ljepote ovog grada, vidjelo je samo u bioskopima širom regiona i Evrope oko 200.000 ljudi. Vjerujemo da je to ostvarenje dovelo na ulcinjsku rivijeru oko 10.000 turista i posjetilaca“, kaže glumac i producent tog filma Milutin-Mima Karadžić.
On ističe da će na otvaranju posebnog programa ovogodišnjeg Fimskog festival u Puli, 65. po redu, nazvanog “Kino uz more“, a koji je namijenjenim mladim filmoljupcima, biti prikazan „Biser Bojane“. Navodi i da će ovaj film na Radio-televiziji Srbije biti emitovan 31. decembra i da će ga vidjeti oko dva miliona ljudi.
“Uvjeren sam da je to najbolja reklama za Ulcinj i da ćemo naredne godine krenuti u snimanje serije Biser Bojane. Čelni ljudi u Opštini Ulcinj i vlasnici najvećih kompanija prepoznali su moć i važnost filma za promociju ovog prelijepog grada”, dodaje Karadžić.
A upravo ovih dana u Ulcinju se snimaju najatraktivnije scene visokobudžetne serije „Besa“, u engleskoj produkciji, koja će se od oktobra prikazivati na regionalnim televizijama.
Anketna istraživanja potvrđuju da turisti prepoznaju i pozitivno vrednuju kulturno-istorijske sadržaje ovog područja iako većina kulturnih resursa Ulcinja nije turistički valorizovana i dovoljno promovisana u mjeri koja odgovara savremenim turističkim kretanjima.
To se prije svega odnosi na Stari grad iako koji je, kako je rekao poznati francuski arhitekt Benžamin Muton, dio okvira koji je važan na evropskom nivou.
Čini se, ipak, da se stvari mijenjaju, jer je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore nedavno donijela rješenje kojim se utvrđuje status “nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za Stari grad Ulcinj”.
Ističe se da Stari grad predstavlja jedinstvenu urbanu cjelinu sa primjerima arhitekture različitih epoha, sa dominacijom graditeljstva iz perioda vladavine Mlečana i Turaka, u okviru koje se nalazi oko 220 objekata. “Stari grad je očuvao urbanističku koncepciju i pored izvjesnih promjena na nivou pojedinačnih objekata“, dodaje se u tom dokumentu i zaključuje da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.
Takođe, Ministarstvo kulture poslalo je zahtjev za upis Starog grada na listu svjetskih prirodnih i kulturnih dobara. Šefica Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO Milica Nikolić kazala je da je zahtjev upućen početkom ove godine i da tek sada predstoji veliki rad.
“Moraju da budu riješeni problemi koji su ranije bili vidljivi i na koje je ukazao UNESCO”, pojasnila je Nikolić.
“Ovo je velika šansa za sve nas koji se već gotovo 30 godina zdušno zalažemo da Stari grad bude na toj prestižnoj listi”, kaže predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada “Kaljaja” Ismet Karamanaga.
On izražava uvjerenje da će nova opštinska vlast imati više sluha od prethodne koja nije praktično ništa investirala u stari grad, već je sve rađeno samo inicijativom privatnika.
Tako je početkom juna, u okviru “Palate Venecija”, postavljena memorijalna skulptura sa bronzanom bistom najčuvenijeg španskog pisca Miguela de Servantesa.
Ovu skulpturu visoku 3,6 metara izradio je poznati albanski vajar iz Tirane Bujar Vani.
Prema riječima vlasnika kompanije „Real Estate“ koja gazduje “Palatom Venecija”, Ćazima Resulbegovića, ovo je bila obaveza grada prema Servantesu. „Servantes je dio naše istorije. Prema predanju, on je bio rob i zet ulcinjskih gusara. Ovdje mu je oduvijek bilo mjesto“, kazao je on.
Saznajemo da će i restoran u ovoj Palati nositi ime proslavljenog književnika. A on svakako nije ni mogao pretpostaviti da će i 400 godina od njegove smrti ljudi uživati u “Don Kihotu”, da će ovo svevremeno djelo postati jedno od najprevođenijih na svijetu, a da će se gradovi na Mediteranu, uključujući i Ulcinj, otimati za djelić donkihotovske legende.
Prema riječima Karamanage, kada to već nije uradila gradska uprava, dobro je što je statuu Servantesa postavila navedena kompanija. “Ja sam uvjeren da će ubuduće još više stranih gostiju posjećivati Stari grad i Ulcinj. I ovo je dokaz da smo otvoren grad, čija se vrata nikada ne zatvaraju. Ulaz u ovu tvrđavu, osnovanu u 5. stoljeću prije nove ere, se ne naplaćuje i svi su ovdje dobrodošli”, kaže on i dodaje da je u svim razvijenim zajednicama kultura značajan društveni i ekonomski resurs, zajedno sa prirodnim resursima.
No, još uvijek se na lokalnom nivou malo radi kako bi se iskoristio ogroman kulturni kapital i tradicija ove sredine. Centar za kulturu tradicionalno kuburi sa nedostatkom sredstava, veliki dio kulturne baštine je tragično zapušten, nekada čuveno pomorsko i gusarsko mjesto nema pomorski muzej…
“Neophodno je mobilisati kulturni kapital kako bi donosio prihod i kreirao poslove, a to su ključni ciljevi svake lokalne razvojne strategije. A preduslov za sve ovo je da Opština donese program razvoja kulture”, saopštile su organizacije civilnog društva iz Ulcinja.
U lokalnoj samoupravi navode da je i njihova zakonska obaveza, ali da za jedan takav dokument treba prikupiti mnoštvo informacija o materijalnoj i nematerijalnoj kulturne baštini, stanju sakralnih objekata, arheoloških nalaza, domena umjetničkog stvaralaštva i svega ostalog što čini kulturu u najširem smislu.
Ali, taj posao je olakšan činjenicom da je za potrebe Nacrta Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, a koji obuhvata čitave teritorije svih primorskih opština, donijeta Studija zaštite kulturnog nasljeđa.
Dakle, sve je već tu, taj kapital je brižljivo gomilan 25 vjekova, samo to sada treba znati prepoznati i pametno iskoristiti. Eksperti iz Njemačke, koji su nedavno posjetili ulcinjske škole, bili su posebno oduševljeni multikulturnim, multinacionalnim i međuvjerskim skladom koji vlada u Ulcinju ocjenjujući da je to sjajan primjer za čitavu Evropu. (Monitor)

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top