Friday, July 10 2020
Posljednja vijest

M.Canka: VIDI LI SE MORE IZ PODGORICE? MOZDA OD 2030. GODINE!

 

Mustafa CankaCrna Gora je pomorska država, ali je do sada samo uživala plodove mora. Sudeći po novim Vladinim dokumentima, možda se nešto počne mijenjati i u toj oblasti.

Pomorstvo, odnosno pomorci, predstavljaju privredni sektor koji na godišnjem nivou generiše prihode u bruto nacionalnom proizvodu države koji su veći samo od turizma. Nezvanični podaci, koji govore da oko 6.000 crnogorskih pomoraca godišnje prihoduje oko 270 miliona eura.

I to u situaciji kada nacionalne kompanije, “Crnogorska plovidba“ iz Kotora i „Barska plovidba“, raspolažu sa samo četiri broda. Prije početka ratova na području bivše Jugoslavije, kotorska “Jugooceanija” i “Prekookeanska plovidba” iz Bara imale su preko 40 brodova i doprinosili pozitivnom platnom bilansu Crne Gore.

Ali, poslije potopa crnogorskog brodarstva, naši su pomorci bili prepušteni sebi samima, i snalazili su se kako su znali i umjeli. Tako je i danas.

U čitavom ovom periodu udruženja pomoraca su pozivala državne organe da im ako ne mogu pomoći, onda barem da ne odmažu. Jer, oni su se godinama suočavali sa kontinuiranim opstrukcijama koje su uticale na njihovo zapošljavanje na inostranim kompanijama, na ostvarenje kvalitetnih angažmana uslijed neadekvatne podrške crnogorske administracije, pa i na opasnost od ponovnog izuzeća Crne Gore sa “bijele liste” Evropske agencije pomorske sigurnosti.

U medijima su se crnogorski pomorci najčešće pominjali kada se govorilo o kriminalnim radnjama u vezi sa švercom narkotika diljem planete. “Zbog zaplijene ogromne količine kokaina u SAD-u, kada su uhapšeni i pomorci iz Crne Gore, kompanija koja je vlasnik broda donijela je odluku da se na brodovima koji plove do luka Južne Amerike više ne mogu zapošljavati naši pomorci. Ovakav potez veoma narušava ugled crnogorskih pomoraca. Neki od njih, zbog straha da ne ostanu bez posla, odlučili su se da se odreknu crnogorskog državljanstva”, saopštili su iz  Udruženja pomorskih kapetana i istakli da se “time urušava reputacija naših pomoraca koja je dugo i sa mukom mnogih starijih generacija pomoraca građena”.

Osim dijelom za potrebe nautičkog turizma, ali koji je, kao u slučaju Porto Montenegra, bio vezan uz nekretninski biznis, crnogorske vlade nijesu znale niti su bile kadre iskoristiti povoljan geostrateški položaj Jadranskoga mora, razviti nove tehnologije upravljanja pomorstvom kako bi se osiguralo održivo upravljanje, te zaštititi prirodne resurse mora i obale za razvoj ekonomije.

Međutim, sudeći po Nacrtu Strategije razvoja pomorske privrede Crne Gore od 2020. do 2030. godine, koju je izradilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, čini se da bi moglo doći do preokreta u pristupu tzv. plavoj ekonomiji. Jer, more i njegovi potencijali se u navedenom dokumentu po prvi put tretiraju kao najveći privredni i razvojni resurs ove države i pokušavaju se sagledati svi aspekti kako samog pomorstva, tako srodnih djelatnosti i svih sa morem povezanih ekonomskih, naučnih i administrativno-pravnih oblasti.

Po ocjeni stručnjaka, Strategija je veoma detaljna, sveobuhvatna, u nekim djelovima poput razmatranja poglavlja marinskih biotehnologija čak i avangardna, ali i neuobičajeno iskrena u priznavanju propusta ili promašaja koje je država do sada imala u oblasti pomorstva.

Kako se navodi, u narednih deset godina luke u našoj državi trebale bi imati duplo veće kapacitete, pomorska trgovačka flota biće utrostručena, izgradiće se ribarske luke, stranci će dolaziti da plove pod crnogorskom zastavom, sve luke i marine biće ekološki efikasne… Ističe se da bi Luka Bar i Port of Adria sa ukupno 1,6 miliona tereta pretovarenog u 2018. trebale narasti na preko tri miliona tona pretovarenog tereta u 2030. godini.

Bruto tonaža crnogorske trgovačke flote sa 142.000 bruto registarskih tona u 2018. trebalo bi da  bude utrostručena, broj pretovarenih kontejnera u Baru bi trebalo da sa oko 50 hiljada u 2018. naraste na 120.000 u 2030. godini, te da se za polovinu poveća broj aktivnih ugovora o obavljanju privredne djelatnosti u slobodnoj zoni te luke.

To je svakako optimistično očekivanje ukoliko se zna da su sve balkanske luke u 2018. godini obavile tek jedan odsto ukupnog svjetskog pretovara kontejnera, a Luka Bar svega 0,6 odsto od ukupnog pretovara balkanskih luka.

Ove brojke su izuzetno skromne u poređenju sa, na primjer, lukom Kopar đe je samo kroz kontejnere pretprošle godine prenijeto gotovo 10 miliona tona raznih tereta, a sveukupna tonaža robe dosegla je više od 24 miliona tona tereta. Istovremeno su hrvatske luke imale ukupni pretovar nešto preko 20 miliona tona, dok je u prošloj godini preko dokova albanske luke Drač prešlo nešto preko četiri miliona tona raznih vrsta tereta.

Koper je, inače, i glavna luka za uvoz automobila u Evropu s Dalekoga istoka. Godišnje na „stari kontinent“ samo preko ove luke bude stigne fantastičnih 750.000 vozila! Odlične rezultate bilježi i luka Pirej u Grčkoj, kojom upravljaju Kinezi, a koja je u 2018. godini na mjesečnoj bazi imala preko 300.000 kontejnera!?

“Potvrdilo se da na globalnom nivou mogu biti interesantne samo one luke koje su modernizovale tehnologiju prekrcaja. Velike promjene dovele su i do promjena u svjetskom poretku, te se tako u 20 najboljih svjetskih luka ubrajaju tek dvije evropske, Roterdam i Antverpen, dok ostalu većinu čine azijske morske luke“, kaže kapetan u penziji Luka-Batko Đakonović.

A prema navedenoj Strategiji, računa se da će broj jahti u crnogorskom registru porasti sa 259 u 2018. na 520 do kraja 2030. godine, dok bi broj aktivnih poslovnih subjekata iz domena “plave ekonomije” sa 488 trebao za deceniju narasti na 750.

U svakom slučaju, nadati se da će ovaj dokument značiti novu orijentaciju države. “Dugo vremena imali smo orijentaciju koja je bila gotovo isključivo kontinentalna. Zato mi se čini da je za Crnu Goru veoma važno da vrati Mediteran u svoje kolektivno biće, pamćenje i mentalitet“, kaže predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan K. Vukčević.

A istorija je zaista svjedok da su poprišta čuda i roditeljice civilizacije uvijek bile pomorske zemlje. Jer, države bez mora i gradovi bez rijeka su paranoidno zatvoreni i zbog toga veoma često potencijalno opasni. More podnosi bezbroj kapetana, a, ipak, ima samo jedna pravila igre: opremi svoj brod, ukrcaj što hoćeš, plovi kuda te volja – ali, daj mira drugima. I dobro ti more! (Monitor)  

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top