Vijest je odjeknula kao grom iz vedra neba. Vlada je, odjednom, odlučila da se hitno obračuna sa divljom gradnjom, posebno u Ulcinju. Nekoliko dana kasnije odlučila je i da odloži primjenu zakona o legalizaciji. Poslanici crnogorskog Parlamenta će danas raspravljati o izmjenama zakona kojim se pomjera rok za legalizaciju nelegalnih objekata. Tek treba da se vide dometi najavljene državne akcije…
Nakon sjednice Vlade, saopšteno je da je premijer Duško Marković zatražio da se hitno djeluje kako bi se spriječila divlja gradnja, posebno u Ulcinju. Mnogi, koji ne znaju lokalne prilike, su se zapitali otkud sad to, kad se zna da u toj opštini godinama gradi ko stigne i gdje stigne.
Novinar Mustafa Canka za Portal Analitika objašnjava da se već šest mjeseci u ulcinjskoj opštini gradi na sve strane, uglavnom nelegalno.
„U Opštini tvrde da su potpuno nemoćni, priznaju nevoljno i svoju krivicu zato što su godinama bili spori i neodlučni u donošenju planova. Odgovornost istovremeno pokušavaju prebaciti i na centralnu vlast, posebno na Upravu za inspekcijske poslove“, kaže on.
Divlja gradnja kao tumor: Kako dodaje, sve kočnice su, dakle, bile popuštile, iako je divlja gradnja već osam godina u Crnoj Gori krivično djelo.
„Čak je taj tumor počeo da zahvata ulcinjsku Maslinadu, jedinstven prostor stoljetnih stabala tog blagoslovljenog drveta. Sve je sličilo na “sudnji dan”, sa betonom na sve strane“, kaže Canka.
On navodi da je, nakon što je Vlada formirala radni tim na čelu sa potpredsjednikom Zoranom Pažinom, na desetine donijetih rješenja o rušenju nelegalnih objekata i krivičnih prijava, nelegalna gradnja praktično stala.
Upućeni kažu da se Vladi crveno svijetlo upalilo kada se krenulo sa gradnjom u Maslinadi.
Ministar Pavle Radulović odbacuje tvrdnje da je to razlog, da nijesu ni znali da se tamo nelegalno gradi a i za RTCG kaže da Ulcinj nije najveći problem. Tvrdi i da su „provjeravali“ Prostorno urbanistički plan koji je usvojen nakon sedam godina.
„Ubrzo ćemo vidjeti da li je to samo još jedna “o-ruk” akcija, pokazna vježba “snage države” ili zaista “prioriritet djelovanja”, kako je rekao premijer Marković. Jer, divlja gradnja je uvijek bila i jeste širok prostor za političku i svaku drugu vrstu korupciju i teški razarač prostornih i ambijentalnih cjelina“, kaže Mustafa Canka.
Ne zna se koliko ima nelegalnih objekata: U Crnoj Gori nema tačnih podataka koliko je posljednjih decenija izgrađeno nelegalnih objekata – od baraka na Koniku do hotela u starom gradu Budve, vikendica na Adi Bojani i u nacionalnim parkovima. Betonirala se obala, dograđivale crkve i manastiri, devastirali kulturni spomenici, nikla cijela naselja…
Prema zvaničnim podacima Uprave za nekretnine, u Crnoj Gori ima oko 40 hiljada neformalnih objekata. U Ministarstvu održivog razvoja i turizma, međutim, svjesni su da ih ima mnogo više. Tako oni barataju podatkom da je na divlje sagrađeno oko 100 hiljada objekata – što bez neophodnih dozvola, što uz prekoračenje građevinske površine. Iz Ministarstva su još ranije za Portal Analitika saopštili da čekaju da počne legalizacija kako bi, kako kažu, dobili bliže podatke.
No, sva je prilika da ćemo još sačekati. Primjena Zakona odložena je do 31. jula jer još nije izabran najpovoljniji ponuđač za izradu orto foto-snimka teritorije Crne Gore, što je uslov za primjenu zakona. Izmjenu zakona kojom se pomjera rok Skupština će razmatrati danas.
Orto foto-snimak predstavlja uslov za primjenu Zakona, jer je njime propisano da će se legalizovati oni objekti koji se mogu identifikovati na orto foto-snimku i predstavlja osnov za izradu evidencije nelegalnih objekata, tvrde u Ministarstvu.
Orto foto-snimcima “love” divlje graditelje: Prvi orto foto- snimak teritorije Crne Gore izrađen je 2007. god. – rezolucije 0,5 m. Drugi orto foto Crne Gore sačinjen je od 21. septembra 2010. godine do 21. aprila 2011. godine, rezolucije 0,2 m. Još 2013. godine Vlada je zaključila da treba sačiniti 3D orto foto- snimka za teritoriju Crne Gore primjenom nove tehnologije kosih snimaka.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović saopštio je da svi oni koji sada grade misleći da će moći da legalizuju objekat samo zato što će naći na novom orto foto-snimku su se prevarili. Tvrdi i da će nadležni upoređivati snimke i da će se onima koji su gradili od 2008. godine, od kada je divlja gradnja krivično djelo pozabaviti i Tužilaštvo. Pa i graditeljima iz Ulcinja.
Profesorica Građevinskog fakulteta i bivša poslanica Jelisaveta Kalezić je kazala da je odlaganje primjene zakona u stvari samo pokazuje da je usvojen u predizborne svrhe. Ona je još ranije saopštila da se ovim zakonom planira legalizacija svega sagrađenog mimo zakona, prije svega velikih kompleksa, da se legalizuje kriminalna gradnja i korupcija. Na drugoj strani, kako dodaje, samo je 20 odsto objekata koje su sagradili građani da bi riješili stambeno pitanje.
U Vladi, međutim, odbacuju takve tvrdnje, kažu da je zakon jasan i da se tačno zna što će se moći legalizovati i uklopiti u prostor. Ostali objekti će biti srušeni. Kažu i da su shvatili koliko je prostor bitan – planiraju da donesu novi Zakon o planiranju i izgradnji.
Preventivno djelovanje: Zašto je sada naprasno Vlada krenula da se bavi divljim graditeljima od Ulcinja, pokušao je da za RTCG odgovori direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović.
„Ulcinj ima veliki potencijal, treba preventivno djelovati i to je odgovor zašto smo krenuli od Ulcinja“, kazao je Vuksanović. Pitanje je samo da nije malo prekasno – samo u Štoju ima oko 4.000 nelegalnih objekata.
A, Inspekcija se prošle godine nije proslavila rušenjem objekata koji su sagradjeni na divlje. Kako je saopšteno Portalu Analitika, prošle godine su uklonili ili srušili 104 objekta, i to u Baru, Budvi, Herceg Novom, Podgorici, Tivtu i Ulcinju. Inspekcija je reagovala što po službenoj dužnosti, kao i po brojnim inicijativama građana.
Posebno, ključno pitanje, je što je država do sada uradila da kazni divlje graditelje i one koji su im omogućili da grade i na pjeni od mora i u nacionalnim parkovima. Zakona je bilo i do sad. Pa, ništa… (Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ, Portal Analitika)
