Saturday, October 19 2019
Posljednja vijest

M.Knezevic: EROZIJA I NEBRIGA NAGRIZAJU „PLUCA GRADA“

Ukoliko se hitno ne zaustavi propadanje Borove šume taj jedinstveni primorski ambijent u zaleđu brojnih kupališta na ulcinjskoj obali mogao bi narednih godina drastično da se promjeni i polako nestane.

Najugroženiji je dio šume koji se prostire uz samu obalu, od nekadašnjeg hotela „Galeb“ pa pored hotela „Albatros“ i dalje, u dužini od 2.5 kilometra.

Trenutna situacija je veoma zabrinjavajuća, jer je, vremenom, šuma zbog erozije tla, nebrige, a nerijetko i devastacije, znatno prorijeđena u odnosu na ranije godine. Toga su svjesni i u lokalnoj upravi, ali za sada nemaju konkretan plan i novac za revitalizaciju terena. Sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i zaštitu životne sredine Mustafa Gorana kaže da se na tome može raditi tek – naredne godine.
Borova 6

“U budžetu za 2019. godine planiraćemo sredstva za njenu sanaciju. Borovu šumu moramo sačuvati, tako što ćemo je zaštiti od daljeg propadanja. Iako se nalazi u zahvatu morskog dobra u obavezi smo prema onima koji su je prije gotovo 100 godina posadili i ukoliko ne bi uspjeli bila bi to velika sramota za nas, kaže Gorana.

On navodi da Opština i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom moraju kordinirati mjere i akcije i zajedno raditi na rješavanju tog problema. “Mislim da ćemo se lako dogovoriti i da nema nedoumica u pogledu toga šta treba preduzeti. Za stanje u kome se nalazi taj lokalitet svi smo odgovorni, kaže Gorana.

Ni proteklih godina nije nedostajalo ideja i projekata o zaustavljanju propadanja jednog od prirodnih bisera Ulcinja. Revitalizacija Borove šume koju je 2006. godine pokrenulo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) nije dalo očekivane rezultate. U prvoj fazi, koja se odnosila na obnovu i zaštitu biološke osnove na lokalitetu između hotela “Galeb” i hotela “Albatros”, površine jedan hektar posječena su osušena i bolesna stable, zasađena nova, autohtona, poravnate travnate površine.

No, i pored toga, borovi su nastavili da se suše i padaju, a osušio se i dio sadnica. JPMD je u aprilu prošle godine saopštilo da je kompletirana revitalizacija terena na lokaciji Borova šuma, u opštini Ulcinj. Zapravo saniran je samo manji dio, dok je najveći dio šume i dalje je prepušten zubu vremena i nebrizi.

U JPMD tvrde da prepoznaju značaj i specifičnost Borove šume, te da su u februaru 2017. godine započeli proces revitalizacije lokaliteta.

Borova 2
“Tom prilikom, izgrađeno je oko 120 metara kamenih parapetnih zidova, nasuto je oko 140 metara kubnih humusa i zemlje, posađeno 15 sadnica alepskog bora (Pinus halepensis) , uvezenih iz Italije, te ugrađen “kap po kap” sistem za navodnjavanje terena. Radovi na revitalizaciji Borove Šume vrše se fazno i detaljno -što kroz planirane aktivnosti, što kroz ekološke akcije, saopštili su nam u JPMD.

Oni su podsjetili i na to da su u drugoj fazi revitalizacije lokaliteta, koja je započeta u proljeće ove godine, urađeni parapetni kameni zidovi na drugom dijelu lokacije „Sapore di mare“, na lokaciji “Teretane u prirodi” i plažnog bara „Akuarius“.

“ Ovom prilikom izvršeno je i nasipanje zemlje za sadnju, dok će završna sadnja 160 sadnica alepskog bora (Pinus halepensis) biti urađena u novembru i decembru 2018. godine. Što se ekoloških aktivnosti tiče, do sada je na navedenom lokalitetu u sklopu obilježavanja „Dana Planete Zemlje“ realizovana akcija čišćenja u kojoj su zaposleni u Javnom preduzeću zajedno sa volonterima nevladine organizacije “Zeleni korak”, “UBA – RDA”, te građanima i turistima dobre volje učestvovali u sakupljanju sitnog otpada, grana, košenju trave i sitnog žbunja, kao i transportu istog na bezbjedno mjesto, saopštili su iz JPMD.

 

Nadležni morali učiniti mnogo više

U NVO sektoru potvrđuju da su učestvovali u više akcija spasavanja Borove šume, ali da u tom pogledu nadležni moraju i mogu učiniti mnogo više od onoga što je do sada urađeno.
Izvršni direktor NVO „Zelni korak“ Dželjal Hodžić ističe da se mora hitno reagovati i zaustaviti propadanje tog lokaliteta, koji, kako objašnjava, predstavalja vazdušnu banju, prirodno lječilište i plućno krilo Ulcinja.Borova 3

“Kiša godinama spira zemlju oko borova i kao rezultat toga imamo ogoljavanje korijena i padanje drveća uglavnom usljed vjetra. U takvim situacijama, zbog domino efekta, bivaju oštećeni i četinari u blizini. Kao dijete se sjećam da je predio, koji pominjem, bio veoma gust i da se tuda jedva prolazilo. Prema mojim saznanjima, šuma je stara više od jednog vijeka i nastala je sa namjerom da se taj dio obale, inače poznat po ljekovitosti izvora sumpora, pretvori u prirodno lječilište, što je u jednoj mjeri i bilo svih proteklih godina. I sada je veliki broj mještana i turista koristi kao gradski park i šetalište. Imamo veliki broj primjera da su upravo uticajem ljekovitih čestica bora i joda mnogi posjetioci riješili određene probleme sa disajnim putevima, kaže Hodžić.

On smatra da nije kasno da se zaustavi erozija i da se gradnjom suvomeđa oko borova, njihovom čestom rezidbom i sadnjom novih vrsta primorskih četinara stanje može znatno popraviti. Taj posao, tvrdi ovaj ekološki aktivista, zahtjeva veliko angažovanje, određena sredstva i stručnjake. On ističe da je proteklih godina u nekoliko navrata inicirao to pitanje i preduzimao neke korake u tom pravcu, ali u lokalnoj samoupravi nisu preduzeli adekvatne mjere, iako su obećavali.

 

“Još 2008. godine u Ulcinju je, na moj poziv, tim povodom, boravio sada pokojni magistar Ante Sterniša, koji je, nakon obilaska šume, izrazio želju da pomogne, tako što će, bez nadoknade, uraditi projekat sanacije i revitalizacije šume, s tim da mu se obezbjedi adekvatna smještaj. Na žalost, lokalna vlast nije prepoznala značaj te ponude i ideja nije realizovana, priča Hodžić.

Borova 4

Građani se samorganizovali

Izvršni direktor NVO „MOGUL“ Džemal Perović podsjeća na to da Borova šuma označava početke ulcinjskog turizma ali da su mnogi nesvjesni njenog značaja. “ Nekako se zaboravlja njen značaj, kao da je Bogom dana i da će uvijek biti tu. Ali, nije tako”, kaže Perović i dodaje da su se, svjesni opasnosti, prije tri godine građani samoorganizovali, spontanim dijalogom na društvenim mrežama.

 

“Formirana je grupa „Spasimo borovu šumu“, a stručnjaci koje smo mi konsultovali nijesu došli do jedinstvenog odgovora zašto stabla padaju i po sunčanom danu bez vjetra. Teška krošnja, plitki korijeni ili starost?! Svakako, ta mjesta treba popuniti, zasaditi nova stabla jer se radi o značajnom broju. Mjesecima je trajao apel i ukazivanje na problem, da bi kulminiralo jednom masovnom akcijom građana u kojoj je veliki dio očišćen i na pojedinim mjestima urađena sanitarna sječa oborenih i osušenih stabala. Tako smo skrenuli pažnju na problem. Na žalost, nijesmo uspjeli da pokrenemo nadležne institucije. A trebalo bi tim problemom da se pozabave, recimo Skupština Opštine i Turistička organizacija, koji bi morali prepoznati značaj ove lokacije za ulcinjski turizam, i donijeti neku odluku o dugoročnoj zaštiti i oplemenjivanju Borove šume”, zaključuje Perović.

Ulcinjani posljednjih godina sve češće šetaju u Borovoj šumi, a otvoreno je i nekoliko prijatnih lokala i restorana. Razumjeli su da je boravak u takvoj sredini jedan od načina rješavanja nagomilanog stresa, i što je u ovom kontekstu možda još važnije, podsticanja i razvijanja svijesti o potrebi zaštite i očuvanja ovih prostora, odnosno zadržavanja stabilnosti ukupnog ekosistema. Siguran znak da toga ima sve manje jeste, svakako, nestanak vjeverica, koje su se često mogle vidjeti kako igraju po borovima. Sa stablima koja se dnevno obrušavaju, nestaju i ptičja gnijezda. Nestaje još jedno „plućno krilo grada“! A mi se, mirni i bezbrižni, gušimo.Borova 5

Propali projekti

„Rotary klub“ Ulcinj 2009. godine pokrenuo je inicijativu za realizaciju projekta revitalizacije Borove šume u Ulcinju (takođe na potezu od bivšeg Hotela „Galeb“ do hotela „Albatros“.) i sadnje 50 stabala borova na tom lokalitetu. Posađena stabla su se na žalost skoro sva osušila. Revitalizacija ulcinjske borove šume pokrenuta je na inicijativu članova te organizacije. Programom pošumljavanja bila je predviđenja sadnja 104 borove sadnice za 104 godine , koliko postoji Rotari pokret u svijetu.

 

Posađena po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića

Borova šuma je posađena u periodu od 1918. do 1924. godine na površini od oko šest hektara, po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića, a na preporuku Mihaila Pupina, kao potencijalno klimatsko lječilište. Pupin je svojevremeno od kralja Nikole I Petrovića dozvolu za otvaranje sanatorijuma u Ulcinju. Inače, brojni stručnjaci se slažu da je udisanje mješovite morske i sumporne vode, čiji se izvori nalaze u Borovoj šumi, veoma je djelotvorno za dopunsko liječenje bronhijalne astme, hroničnih opstruktivnih bolesti i hroničnih i alergijskih bolesti disajnih organa.

Priča je urađena u okviru projekta “Činjenice su važne! Objektivno i inovativno novinarstvo za EU!” koji sprovodi CGO sa portalom Ul-info. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Holandije.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top