Thursday, October 18 2018
Posljednja vijest

Milovac: NACRT PLANA OBALNOG PODRUCJA NEREALAN I STETAN

Dejan MilovacUsvajanjem Nacrta Prostornog plana posebne namjene za obalno područje stvoriće se uslovi konačnu betonizaciju preostalog dijela crnogorske obale i potpuni raskid sa konceptom održivog razvoja turizma na primorju, saopštio je Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
“Nacrt ovog dokumenta je u potpunoj suprotnosti da zvaničnim stavovima Vlade da će primorje biti razvijano u skladu sa principima održivog razvoja jer je duž cijele obale ucrtana zona za namjenu turizma bez definisanja konkretnih lokacija ili kapaciteta budućeg turističkog razvoja. Iz samog dokumenta nije moguće utvrditi kakvi će biti uslovi za izgradnju, niti precizan obuhvat na ovaj način planiranog turističkog “procvata””, istakao je Milovac.
On je dodao da masovnu urbanizaciju obale u Vladi pokušavaju da opravdaju potrebama za novim smještajnim kapacitetima, odnosno prognozama rasta turističkog prometa Crne Gore do 2030. godine.
“Tako se na primjer za Kotor prognozira porast turističkog prometa za 470%, Tivta 631% ili Ulcinj 451%, što su cifre koje su više nego optimistične kada se uzme u obzir dosadašnji rast. Iz ovoga izvedena prosječna stopa rasta prometa na godišnjem nivou je dvocifrena što nije nemoguće, ali je isto tako nezabilježeno da se toliki rast održi skoro dvije decenije. Na takvim projekcijama se ne može planirati razvoj, niti se takav razvoj može definisati kao ‘održiv’. U prilog masovnoj betonizaciji do sada sačuvanih prostora govori i činjenica da su sva veća ostrva (Sv. Nikola, Sv. Marko, Ada Bojana) cijelom površinom označena kao “posebne površine za turizam”, kazao je Milovac.
On je rekao i da se u tekstu plana navodi: “građevinska područja će se odrediti na detaljnijem planskom nivou uz poštovanje svih ograničenja sa aspekta zaštite na koje ovaj plan ukazuje. Preporuka plana je da se što više sačuva ambijent ostrva, kako se ne bi ugrozio njihov identitet i osobenosti po kojima su prepoznatljivi.”
“Ovako postavljen ‘režim zaštite’ ovih lokacija značilo bi prepuštanje ostrva kao najatraktivnijih lokacija na primorju, željama investitora. Građevinske zone će proizvoljno definisati resorno Ministarstvo održivog razvoja kroz detaljne planove, dok se zaštita svodi na preporuke umjesto da bude određena konkretnim ograničenjima i kvotama”, poručio je Milovac.
Po njegovim riječima, iako je ovaj dokument u izradi duži niz godina, detaljni planovi koji su u tom periodu rađeni za potrebe investitora prepoznati su kao stečene obaveze iako oni po zakonu predstavljaju planske dokumente nižeg reda u odnosu na ovaj krovni dokument.
“Tako se na primjer obavezni odmak od 100m u okviru kojeg je zabranjena bilo kakva gradnja ne primjenjuje na lokacijama gdje su tim planovima predviđeni novi turistički kapaciteti čak i kada oni nisu do sada realizovani (Rt Kobila, Rose, Arza, Bigova, Skočiđevojka, Maljevik itd.), što predstavlja ustupak investitorima na račun preuzetih međunarodnih obaveza u pogledu zaštite obale. Uz činjenicu da će kompletan posao detaljnije razrade pojedinačnih lokacija biti prepušten resornom Ministarstvu, nije teško zaključiti da će ova institucija vrlo brzo postati centralizovani šalter za ispunjavanje želja privatnih investitora. Smatramo da se ovako definisani plan mora obavezno vratiti na doradu kako bi uključio realnije procjene i potrebe za daljom urbanizacijom crnogorske obale, a taj vrijedan resurs bio valorizovan uz puno poštovanje principa održivog razvoja”, zaključio je Milovac.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top