Saturday, July 11 2020
Posljednja vijest

mrph. Djulija Hadzibeti: SUNCE I FOTOSENZITIVNI LIJEKOVI

Sunce je izvor života i neophodan uslov za život na Zemlji. Poznato je da su ga još stare kulture poštovale kao božanstvo. Istorijski zapisi govore o blagotvornim efektima sunca na tijelo i raspoloženje jer to utiče na lučenje serotonina (hormona sreće). Međutim, nakon vjekova modernizacije i tehnološkog napretka ljudskog društva, što se svakako neposredno odrazilo i na prirodu, posljednjih godina se više važnosti pridaje štetnim efektima sunca, i to prije svega njegovom uticaju na kožu.

Sunčevi zraci koji dopiru do Zemlje dijele se na: infra-crvene zrake (IR-A), ultraljubičaste (UV-A, UV-B, UV-C), vidljivi spektar svjetlosti. UV zraci podstiču stvaranje melanina koji je odgovoran za tamnjenje kože, aktiviraju stvaranje vitamina D, koji je neophodan za rast i razvoj kostiju i u borbi protiv rahitisa, povećavaju otpornost organizma, podstiču dobro raspoloženje i djeluju antidepresivno. Ako pretjeramo sa sunčanjem, UV-A zraci izazivaju mjehuriće, osip, naboranost i suvoću kože (engl. photoaging), a UV-B zraci opekotine i pigmentaciju. UV-B zraci prodiru kroz staklo i kroz oblake. UV-C zraci su najopasniji, ali ne dopiru do površine Zemlje jer se filtriraju u ozonskom omotaču. IR-A zraci su oni zraci zbog kojih osjećamo prijatnu toplotu, ali upravo oni utiču na stvaranje slobodnih radikala, što kao posljedicu ima isušivanje i starenje kože, pojavu bora, fleka, opeko­tine, kao i sunčanicu.

UV indeks označava dnevnu prognozu očekivanog ri­zika izlaganja suncu i pokazuje stepen opreza koji se mora uzeti u obzir pri boravku na otvorenom. Počevši od mjeseca marta, UV zračenje raste za 15% svakog mjeseca, a od mjeseca juna sman­juje se za 15%. Važno je da se posebno u ovom periodu zaštitimo od štetnih sunčevih efekata. Jedna od najefektivnijih mjera u cilju zaštite kože i cijelog organizma od štetnog uticaja sunčanja jeste da se u periodu od 11-16 h sklonite van njegovog direktnog uticaja. Takođe, i nošenje zaštitnih šešira, naočara i adekvatne odjeće, pravilno nanošenje kreme za sunčanje (30 min prije izlaganja suncu i svakih 2 časa nakon izlaganja) mogu pomoći da uživamo na suncu a da ne osjetimo njegovu negativnu stranu.

Posebnu zaštitu treba da sprovode djeca i pacijenti koji su na terapiji određenim ljekovima. Fotosenzitivni ljekovi mogu da izazovu različite reakcije na koži. To mogu biti fototoksične i fotoalergijske reakcije. Fototoksična reakcija javlja se kao pojačano crvenilo, mjehurići, plihovi, pečenje, a može se desiti i da se smanjuje pigmentacija na tom mjestu (hipopigmentacija). Može, a i ne mora, da izazove svrab. Tada postoji direktno oštećenje tkiva i javlja se pri prvom izlaganju suncu, i to poslije nekoliko minuta. Fotoalergijske reakcije javljaju se kao ekcem, osip sa svrabom i obično su primjetne poslije 24 časa. Mogu da budu ukrštene i sa drugim faktorima, kao npr. neka vrsta hrane ili neki insekat. Reakcije ovog tipa mogu se osjetiti i na djelovima kože koja nije bila izložena suncu. Može, a i ne mora, da se desi hiper- ili hipopigmentacija. Postoji i fotoalergijska reakcija koja se javlja kao solarna koprivnjača i ona može biti akutna i hronična. Akutna je polimorfna svjetlosna reakcija koja nastaje u proljeće, najčešće kod žena, traje do 20 dana i povlači se. Hronična oštećenja kože javljaju se kod ljudi koji mnogo vremena provode na suncu, u vidu zadebljanja kože i hiperpigmentacije.

Pojedini medikamenti i hemikalije iz kozmetičkih proiz­voda izazivaju alergijsku reakciju na koži u vidu crvenila. To su najčešće preparati za liječenje akni, antihistaminici, nesteroidni antiinflamatori, neki antibiotici, pogotovo tetraciklini, kao i ljekovi protiv gljivica i dijabetesa, te diuretici i antidepresivi.

Takođe, parfemi i kozmetička sredstva sadrže eterična ulja, takozvane furokumarine i etanol, koji prilikom sunčanja dovode do alergije. Crvenilo se najprije pojavljuje na vratu i ispod pazuha, nakon čega se stvara dugotrajna pigmentacija a u nekim slučajevima može da bude i permanentna. Svako naredno korišćenje ovih proizvoda dovodi do pogoršanja alergijskih simp­toma.

Osim problema na koži, fotoreakcija može da izazove i onycholysis (med.), listanje i uništavanje noktiju poznato kao fotooniholizis.

Faktori koji utiču na incidencu i intenzitet reakcije su: apsorpcija, farmakokinetika lijeka i koncentracija UV zračenja. Velike doze lipofiličnog lijeka, kao npr. amiodaron, mogu uzroko­vati veće probleme (zelene i plave fleke po koži). Poslije upotrebe nekih ljekova treba izbjegavati izlaganje suncu narednih 3 mjeseca. Oni su jako lipofilni i deponuju se u organizmu.

Jasno je da je pravi pristup ovom problemu prevencija, odnosno izbjegavanje izloženosti suncu za vrijeme korišćenja lijeka za koji je poznato da je fotosenzitivan. Pacijentu treba savje­tovati da, ako je to moguće, lijek uzima uveče, da ne bi došlo do kontakta sa UV zracima. U slučaju manifestovanja fotosenzitivne reakcije, neophodno je prekinuti uzimanje lijeka. Bolesniku se može dati terapija koja pomaže otklanjanju subjektivnih neprijat­nih simptoma i ubrzava izlječenje (antiinflamatorni, antialergijski ljekovi, naročito lokalno primijenjeni). Lokalni kortikosteroidi su dobar izbor u ovom slučaju. Kortikosteroidi u težim slučajevima mogu biti primijenjeni i sistemski.

(Revija “Medical”)

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top