Tuesday, December 18 2018
Posljednja vijest

Mustafa Canka: NASE MORE SVE TOPLIJE

 

Mustafa CankaIz Instituta za biologiju mora u Kotoru su saopštili da prosječna temperatura vode u našem moru svake decenije poraste za čitavih 0,6 stepeni Celzijusovih. To ima dramatične promjene na floru i faunu našeg malog mora, ali i na ljude.

Da se značajne promjene dešavaju potvrdio je u junu Ocean-Lab, dio Evromediteranskog centra za klimatske promjene (CMCC) konstatujući da je temperatura Jadranskog mora iznosila i do tri Celzijusova stepena više nego što je u to vrijeme uobičajeno.

Mogli smo tome svjedočiti i ove sedmice kada je temperatrura vode u našem moru iznosila oko 27 stepeni.

Iz Laboratorije za fiziku splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo su saopštili da “u svijetlu globalnih klimatskih promjena temperaturne promjene nad Jadranom i u Jadranu postaju izraženije i dugotrajnije što je posebno evidentno posljednjih godina”.

“U razdoblju od 2008. do 2015. godine temperatura površinskog sloja mora porasla je za 1,25 stepeni, a taj trend snažnog zagrijavanja nastavlja se i dalje, što ne znači da se ne događaju i epizode ohlađivanja površinskog sloja mora. Naprotiv, ekstremne situacije postaju češće, jače i dugotrajnije. Osim toga, zagrijavanje atmosfere zadnjih desetljeća nastupa ranije na globalnoj skali, pa tako i u Jadranu, stoga se i more ranije počinje grijati”, kaže ekspert te naučne ustanove prof. dr. Branka Grbec.

Prema njegovim riječima, treba biti oprezan, jer je Jadran mali bazen koji vrlo brzo reaguje na klimatske promjene.

A one su naročito intenzivne od 1995. godine do danas, a što za posljedicu ima jačanje cirkulacije i ulaska toplije i slanije sredozemne vode u naše more. Naravno, tamo đe je more pliće i pod jačim uticajem slatke vode, brže reaguje na promjene. Na sezonskoj skali najizraženije promjene bilježe se u proljeće i ljeti.

Ribe se tome prilagođavaju spuštajući se u hladnije dublje vode, no organizmi pričvršćeni za stijene, kakvi su korali i sunđeri, ostaju izloženi povećanoj temperaturi, ugibajući u takvim uslovima već nakon mjesec dana.

Porast temperature mora pogoduje razvoju invazivnih biljnih i životinjskih vrsta, odnosno pogađa cijeli podmorski svijet. „Tu su, prije svega, ribe, rakovi i drugi morski organizmi, koji u najvećem dijelu negativno utiču na morski ekosistem, a jedan od presudnih faktora jeste i povećanje temperature morske vode“, kaže saradnik Instituta za bilogiju mora iz Kotora Mirko Đurović i dodaje da nove, otpornije životinjske vrste potiskuju domicilne.

„Samim tim pričine određenu štetu, koja se, prije svega, odnosi na smanjenje u ribarstvu, dakle zauzimanje prostora u odnosu na domaće vrste“, ističe Đurović.

Ribari na Crnogorskom primorju se već duže vrijeme žale da love veoma malo ribe. “Nikada se nije lovilo manje. Nema ribe ne samo za mještane, već i za naše turiste, pa cijena ribe raste. Posebno nas pogađa što nemamo koče, kao i ribarsku luku. Imamo, bar za sada, samo obećanja resornog Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj”, kaže nam Afrim Resulbegović.

I on navodi da se nerijetko love neke nove, čak i tropske vrste riba koje su za višim temperaturama ušle u Mediteran, pa u Jadran. To je, prije svega, srebrnoprugasta četverozupka, Lagocephalus sceleratus, vrlo otrovna i smrtonosna vrsta, ali riba koju osobito vole konzumirati Japanci, kao jelo pod imenom “fugu”, ali koju treba pripremati uz veliki oprez.

Ta riba, zajedno s nekim drugim vrstama iz Crvenog mora, danas čini gotovo polovinu ulova u priobalnom ribolovu na Kipru i Turskoj, a kod nas se već više puta našla u mrežama ribara. Zabranjena je njena konzumacija u svim zemljama Evropske Unije.

U svakom slučaju, klimatske promjene postale su naša sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđa se da će prosječna temperatura vazduha na jadranskom području, ako se emisija staklenih gasova značajno ne smanji, porasti za četiri do pet stepeni Celzijusovih.

To će istovremeno uzrokovati sve učestalije i jače atmosferske ekstreme. Visoke temperature imaće uticaj i na živi svijet u moru i na čovjeka, u pozitivnom i u negativnom smislu. Povećana temperatura vazduha i mora u proljeće će svakako pogodovati produžavanju turističke sezone, ali će, s druge strane, to biti opasnost za neke ugrožene grupe ljudi, poput srčanih bolesnika i asmatičara.

Stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da je ljudski faktor i dalje najveća opasnost za bioraznolikost, posebno zbog zagađivanja. Kombinacija onečišćenja, viška organskih materija i podizanja temperature ima za direktnu posljedicu i sve veće cvjetanje mora diljem Jadrana.

“Kao ljudska vrsta, moramo biti svjesni da smo samo dio prirode, a ne njeni gospodari. Stoga, ne smijemo tako da se ponašamo, jer je priroda veliki živi organizam koji zahtijeva pažnju. Prirodni sat otkucava ‘pet do dvanaest’, stoga je potrebno svim snagama da se potrudimo da uradimo sve što možemo, mijenjamo svijest ljudi oko sebe, jer će se u suprotnom grana na kojoj sjedimo odlomiti. Mislim da još nije kasno za promjene“, upozorava ekspert kotorskog Instituta i glavni pregovarač za poglavlje “Ribarstvo“ sa Evropskom komisijom dr Aleksandar Joksimović.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top