Tuesday, January 16 2018
Posljednja vijest

Proaktivno objavljivanje informacija: POKAZATELJ TRANSPARENTNOSTI VLASTI

TransparentnostTijela javne vlasti dužna su po službenoj dužnosti i samoinicijativno (proaktivno) objavljivati informacije značajne za njihov rad i organizaciju na svojim službenim internetskim stranicama, na lako pretraživ način. Ova zakonska obaveza temelji se na načelu da građani imaju pravo znati kako u njihovo ime vlasti odlučuju i kakvi su rezultati i ishodi tih odluka, ili, na primjer, kako tijela javne vlasti troše javni novac.
Na taj način građani, korisnici, svi koji to žele, jednostavno ostvaruju pristup informacijama: brzo, besplatno i učinkovito, te na jednak način.
Ono što je možda najvažnije: time se sprječava loše upravljanje povjerenim sredstvima i sužava mogućnost zloupotrebe i korupcije.
Evropski stav je da građanima i interesnim skupinama treba omogućiti pravovremeno uključivanje u transparentan proces odlučivanja, posebno kada se donose propisi i programski akti koji određuju smjer razvoja u budućnosti.
Zaključci do kojih smo došli pokazuju da se proaktivnost u objavljivanju informacija u velikoj mjeri zasniva na kvalitetnoj unutrašnjoj organizaciji institucije, funkcionalnoj raspodjeli poslova, dobroj volji uposlenika i podršci rukovodstva.
Takođe, razvoj i usvajanje internih propisa i procedura upravljanja informacijama u okviru institucije predstavlja važan faktor uspješne proaktivnosti. Dvosmjerna komunikacija i osluškivanje potreba građana, te s tim u skladu i objavljivanje informacija, dovode do boljih rezultata u proaktivnoj transparentnosti – i za institucije i za krajnje korisnike.
Podaci Agencije za zaštitu ličnih podataka pokazuju da broj žalbi koje ovo tijelo dobija drastično raste. Tako su, na primnjer, 2013. godine primljene 752 žalbe, tri godine kasnije gotovo dvije hiljade više, a tokom prošle godine njihov broj je premašio 4,5 hiljada.
U Upravnom sudu je čak 13.000 predstavki zbog ćutanja administracije. „Moj osjećaj je da se još do kraja ne zna šta znači postupak slobodnog pristupa informacijama i koliko je on bitan. Moj lični utisak je zapravo da organi vlasti još nose taj relikt iz prošlih vremena da ‘mogu sve i kad oni hoće’“, kaže sutkinja tog suda Ana Perović Vojinović.
Podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pokazuju da su, kada je u pitanju proaktivan pristup državnih organa, oni tokom 2017. godine objavili tek 40 odsto informacija koje bi trebalo da budu javne.
Ova organizacija je, inače, za 12 godina koliko postoji Zakon o slobodnom pristupu informacijama podnijela 110.000 zahtjeva, a samo u prošloj godini preko 7.000.
„Zašto toliko podnosimo zahtjeva? Odgovor je jednostavan. Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kao antikorupcijski zakon, nama predstavlja mehanizam pomoću kojeg dolazimo do dokumentacije koja nam na direktan ili indirektan način ukazuje na neregularnosti. U praksi se često dešava da upravo dokumentacija dobijena posredstvom tog zakona predstavlja dokazni materijal koji mi prilažemo uz krivične prijave koje mahom podnosimo protiv javnih funkcionera“, navodi koordinator Pravnog programa MANS-a Vuk Janković.
U toj organizaciji civilnog društva kažu da upravo zbog toga ne treba odustajati, već upornošću uspostavljati institucionalnu praksu koja makar ne duže staze mora dati rezultate.
U svakom slučaju, samo objavljivanjem pravovremene, tačne i potpune informacije vlast postaje transparentna i otvorena, a građani mogu izvršavati svoju funkciju demokratskih kontrolora njenog načina rada i rezultata.

Projekti New Horizon

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top