Sunday, July 5 2020
Posljednja vijest

Prof. dr M.Radulovic: SACUVATI DOBAR STATUS VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA

 

Milan R.Projekat uspostavljanja monitoringa podzemnih voda u Crnoj Gori realizovan je tokom 2019. godine. Nadležnost nad mjerenjima kvantiteta i kvaliteta podzemnih voda ima Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Monitoring je prema Okvirnoj direktivi o vodama obavezan. To podrazumijeva da svako vodno tijelo  na teritoriji Crne Gore treba da bude obuhvaćeno programom praćenja kvalitativnih i kvantitativnih parametara. Trenutno u Crnoj Gori nemamo adekvatnu monitoring mrežu, tako da je sreća što ovaj projekat kreće sada dok još imamo prilično dobro očuvan kvalitet voda.

Okvirna direktiva je usvojena 2000. godine u Evropskom parlamentu. Znamo da je tokom industrijskog razvoja 19. i 20. vijeka došlo do zagađenja brojnih jezera, rijeka i izvorišta pijaće vode. Tek se 70-ih godina budi svijest o potrebi zaštite voda. Međutim, prvi dokument koji na sveobuhvatan način tretira pitanje zaštite je upravo Okvirna direktiva o vodama. Došao je red i na nas da je primijenimo, pa bi dobro bilo da to ne radimo samo formalno radi zadovoljenja nekih administrativnih uslova, već da nam stvarno cilj bude da zaštitimo podzemne vode. Ako ne zbog čega drugog onda makar zbog toga što treba da ih i dalje koristimo za piće, i to ne samo mi nego i buduće generacije.

Glavni cilj sprovođenja direktive je postizanje dobrog statusa voda – kvalitativnog, kvantitativnog i ekološkog statusa. Tamo gdje je status narušen neophodno peduzimati mjere u cilju postizanja dobrog statusa, a tamo gdje već imamo dobar status (a sreća je da je takav kod većine vodnih tijela u Crnoj Gori) neophodno ga je očuvati. Plan upravljanja vodama se usvaja na svakih šest godina. U njemu se prikazuju podaci o trenutnom stanju i propisuju mjere za poboljšanje ili očuvanje statusa voda. Prvi plan će biti usvojen najvjerovatnije 2020. godine, a do isteka narednog ciklusa od šest godina, do 2026, smo obavezni da postignemo onaj status voda koji je propisan prvim planom.

Jedan od prvih koraka jeste da se izdvoje vodna tijela u sklopu rječnih slivova. Neophodno je izdvojiti i površinska i podzemna vodna tijela. Podzemna vodna tijela predstavljaju područja gdje su prisutne podzemne vode u dovoljnoj količini. Jedan od kriterijuma za izdvajanje jeste da se iz tih vodopropusnih stijena može zahvatiti 10 m3 vode po danu, odnosno da se tom vodom može snabdijevati više od 50 stanovnika.

Kompletno područje izgrađeno od vodopropusnih stijena je neophodno izdijeliti u odgovarajuće cjeline koje se mogu štititi na zadovoljavajući način. Na primjer, područje koje se prostire od Brajića pa sjeverno sve do planine Golije, posmatrano u regionalnoj razmjeri predstavlja jedan karstni akvifer (tip vodopropusnih stijena) koji treba izdijeliti na manje površine. Jer recimo, zbog zagađenja izvora Crnojevića rijeke ne možemo da kažemo da je kompletno to područje narušenog kvaliteta i da ga treba proglasiti za vodno tijelo lošeg statusa. Na primjer, slivno područje Karuča i Malog blata, gdje je i izvorište “Bolje Sestre”, može predstavljati jedno podzemno vodno tijelo za koje smo obavezni da očuvamo dobar status, a slivno područje Crnojevića rijeke drugo vodno tijelo gdje smo dužni da preduzmemo mjere u cilju popravljanja postojećeg statusa u roku od šest godina. Da ponovim, sreća je da za većinu podzemnih vodnih tijela imamo dobar status, ali jako je važno već sada uložiti napore da se takav status očuva.

Na projektu identifikovanja i izdvajanja podzemnih vodnih tijela glavni ekspert za hidrogeologiju je prof. Stevanović; ja sam saradnik. Koristili smo postojeće geološke i hidrogeološke karte i svu ostalu hidrogeološku dokumentaciju koju smo uspjeli da prikupimo. Iz tih materijala smo dobili veliki broj kvalitetnih podataka koji su nam predstavljali osnovu za dalje analize.

Prva iteracija izdvajanja vodnih tijela je sprovedena 2015. godine u sklopu manjeg projekta koji je finansiran od strane UNDP-a. Tada su izdvojena vodna tijela samo za slivno područje Skadarskog jezera. Prema poslednjoj iteraciji sprovedenoj u okviru Projekta jačanja institucionalnih kapaciteta za primjenu Okvirne direktive o vodama, za koji je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, preliminarno je izdvojeno oko 30 podzemnih vodnih tijela za kompletnu teritoriju Crne Gore. Na osnovu te mape će biti izrađen konačni plan za monitoring podzemih voda. Za prvu fazu projekta planira se postavljanje preko 60 stanica sa kojih ćemo dobijati informacije i o kvalitetu i o kvantitetu podzemnih voda. Sa tih stanica kojima će upravljati Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ćemo moći da dobijemo precizne podatke i to u realnom vremenu (onlajn). To znači da ako dođe do ekscesnog zagađenja možemo istog dana da primijetimo promjene parametara i reagujemo kako bi se efikasno zaustavilo dalje narušavanje kvaliteta vode. Takođe, ako bi došlo do precrpljivanja vode iz podzemlja, nivo u pijezometarskoj bušotini (opremljenom automatskom stanicom) bi naglo padao i to bi bio signal da reagujemo. Primorske stanice bi u sušnom periodu mogle da registruju početak zaslanjenja priobalnih akvifera, tj. prve znake intruzije morske vode koju na izvorištima obično primjećujemo sredinom juna, pa bi mogli blagovremeno da sugerišemo vodovodima da smanje kapacitete crpljenja kako bi ostali ispod maksimalno dozvoljene koncentracije hlorida u vodi za piće.

Tokom 2020. godine nas čeka druga faza poboljšanja monitoring mreže kada ćemo dobiti još 30-ak stanica. Sa ukupno 90-100 stanica ćemo imati veoma dobru mrežu za praćenje podzemnih voda, a to je jedan od preduslova za njihovu adekvatnu zaštitu. Sreća je da na vrijeme krećemo, podzemne vode Crne Gore imaju prilično dobar kvalitativni i kvantitativni status, a da podsjetim, one predstavljaju glavni prirodni resurs na kojem smo bazirali vodosnabdijevanje cijele države.

(Prof. dr Milan Radulović, Građevinski fakultet, Univerzitet Crne Gore)

 

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top