Saturday, April 29 2017
Posljednja vijest

REFORMA JAVNE UPRAVE (5) : Posao odabranima, ostali mogu da se žale

DiplomaPodgoričanin R.V, uprkos tome što je završio osnovne i specijalističke studije, godinama ne može da dođe do posla u javnoj upravi za koji je neophodna samo osnovna ili srednja škola.

Za nekoliko godina više od 30 puta aplicirao je u državnim organima, a pravdu je nekoliko puta bezuspješno pokušao da istjera na sudu. To mu, međutim, nije pomoglo da se zaposli.

R.V. je imao primjedbe na Upravu za kadrove, gdje je, kako tvrdi, prilikom testiranja više puta osjetio nepravdu i uočio neregularnosti koje je kasnije prijavljivao u žalbama i tužbama. Iz Uprave, međutim, tvrde za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da sve rade po strogo utvrđenim procedurama.

Nakon što je R.V. odbijen za posao magacionera u Ministarstvu rada i socijalnog staranja žalio se Komisiji za žalbe. U žalbi je, između ostalog, naveo da su na pisanim i praktičnim testovima koji se dijele kandidatima bili nalijepljeni stikeri sa imenom i prezimenom kandidata.

Markiranje testa omogućava da neko unaprijed može da ispuni test kandidatu. Kasnije upisivanje šifre sa testa, zajedno sa imenom i prezimenom, koje unosi kandidat i ubacuje u kovertu nema nikakve svrhe, jer eventualna zloupotreba se može uraditi prije nego kandidat i dobije test”, ukazao je R.V. u žalbi.

Komisija je, međutim, odbila žalbu kandidata, ali je Upravni sud 2014. osporio njeno rješenje. Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje. Međutim, Ministarstvo rada i socijalnog staranja ponovo je potvrdilo raniji izbor kandidata, nakon čega se R.V. opet žalio Komisiji za žalbe.

Ukazao je još jednom na “nezakonito lijepljenje ceduljica na testovima”, nebodovanje dokumentacije koju je priložio na konkurs, ali i na to što nije utvrđeno činjenično stanje na testu poznavanja računara. Komisija je opet odbila njegovu žalbu. Ali sad je i Upravni sud odbacio njegovu tužbu. On se nakon toga žalio Vrhovnom sudu, koji je usvojio zahtjev za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda. Ni to nije pomoglo – krajem decembra prošle godine Upravni sud je odbio žalbu R.V. On i dalje radi privatne poslove i po 12 sati dnevno, da bi prehranio porodicu. Već ima skoro 40 godina, a nada da će doći do pristojnog posla sve je manja.

Nastaviću ipak i dalje da konkurišem, da tražim pravdu, da se žalim, možda se i umore od mene“.

Ni ekonomista N.V. već nekoliko godina ne može da se zaposli u struci, pa je prinuđen da radi kao taksista.

On je svoj CV slao na više adresa, nakon što je po završetku stručnog osposobljavanja u jednoj državnoj firmi ostao bez posla. Sagovornik tvrdi da je potraga za državnim poslom gorko iskustvo. Jednom, kaže, bio je i prvorangiran u državnom organu. Ali, starješina se odlučio za kandidata koji je imao manje bodova od njega.

Raspitao sam se i rečeno mi je da je to po zakonu. Šta mi dalje preostaje? Vjerovatno je trebalo da nađem neku vezu za posao, jer dobar prosjek više ništa ne znači”.

Preko sajta Moja uprava, Institutu Alternativa (IA) do sada je došlo oko 30 prijava zbog probleme prilikom zapošljavanja u organima javne uprave.

Razlozi prijava variraju, ali uglavnom je riječ o neregularnostima tokom provjere sposobnosti, neizboru najboljih – prvorangiranih kandidata, ali i zloupotrebi ugovora na određeno vrijeme i ugovora o privremenim poslovima”, odgovorili su iz IA.

Iz te nevladine organizacije su saopštili da dugo ukazuju na pravne praznine prilikom testiranja kandidata, počev od neregulisanog sastava i formiranja komisija za provjeru sposobnosti, do uvođenja takozvane psihološke procjene kandidata.

Problem je što zakonom nije propisano koje uslove treba da ispune eksperti u komisijama za provjeru sposobnosti, a nije precizirana ni uloga predstavnika Uprave za kadroved i državnih organa.

IA je od Uprave za kadrove tražio odluke o izboru eksperata za provjeru sposobnosti. Međutim, nijesmo dobili te odluke jer ih nije bilo, što znači da su procedure formiranja komisija za provjeru sposobnosti vrlo upitne i da ostavljaju veliki manevarski prostor koji je štetan”, naglasili su.

U IA tvrde da postoje i drugi propusti u provjeri sposobnosti, koji se ogledaju u neujednačenosti ocjenjivanja određenih kriterijuma, kao što su radno iskustvo i stručno usavršavanje.

Ovi kriterijumi, iako bi trebalo da predstavljaju objektivne pokazatelje nečije sposobnosti, podložni su slobodnoj i subjektivnoj procjeni komisija”, naglasili su iz te NVO.

Prema posljednjem objavljenom izvještaju o radu Komisije za žalbe, to tijelo je tokom 2015. godine u radu imalo 839 predmeta. Od tog broja 770 bilo je po žalbama kandidata, a 69 predmeta po presudama Upravnog suda.

Podaci pokazuju da je po tužbama protiv rješenja Komisije u 2015. godini kod Upravnog suda bilo 342 predmeta, a odlučeno je u 242 slučaja.

Od tog broja u 165 predmeta ili 68,18 odsto Sud je tužbu odbio kao neosnovanu, u dva predmeta je tužba odbačena, dok je u šest predmeta postupak obustavljen. U 69 predmeta Sud je poništio rješenja Komisije.

Ukinuti psihološku procjenu kandidata, proceduru obesmišljavaju političke ličnosti

Poseban prostor za manipulisanje može biti psihološka procjena kandidata. U IA smatraju da bi to prilikom testiranja trebalo ukinuti, jer je taj mehanizam protiv-ustavno uveden Vladinom uredbom. Umjesto toga u IA predlažu da se određene osobine kandidata procjenjuju na drugi način, na primjer tako što će psiholozi da budu angažovani kao stalni članovi komisija za provjeru sposobnosti.

Međutim, i ovako manjkava procedura provjere sposobnosti obesmišljena je mogućnošću koja je data političkim ličnostima na čelu ministarstava i drugih institucija, da ne izaberu najbolje kandidate, i to nakon usmjenog intervju koji uopšte nije regulisan…”, naglasila je predstavnica IA Milena Milošević.

Ona smatra da bi Uprava za kadrove trebalo da bude aktivnije uključena u proces nadgledanja i unapređenja politike zapošljavanja u državnim organima.

I čistačice morale da znaju ko usvaja budžet opštine

Radmila Bojović iz Šavnika prije tri godine odbijena je za mjesto higijeničarke u vatrogasnoj službi u Šavniku, uz obrazloženje da druga kandidatkinja ima više radnog iskustva. To nije bio uslov tražen konkursom. Nakon usvajanja žalbe, Bojovićeva je u aprilu 2014. dobila novu šansu za isti posao na istom radnom mjestu.

Ona je tada kazala da se zaprepastila pitanjima koja nijesu imala veze sa poslom higijeničarke. „Pitali su me šta čini opštinu, ko čini zakonodavnu vlast, ko usvaja budžet opštine, a zatim i kako se čiste tepih i kupatilo, kako se čisti paučina, džogerom ili metlom. Ja sam bila zbunjena potpuno“, kazala je tada Radmila za TV Vijesti. Ona je ispričala da je nakon pisanog dijela testiranja uslijedio razgovor, tokom kojeg je trebalo da odgovara na pitanja kako bi očistila prašinu sa stola i da li higijeničarka mijenja bravu ili staklo.

Iz nadležne opšinske komisije tada su rekli da su uradili samo onako kako im je sugerisano iz MUP-a, kao nadležnog organa za davanje mišljenja.

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top