Tuesday, August 20 2019
Posljednja vijest

S.Ganic: EKOSISTEM SOLANE SE SVAKODNEVNO URUSAVA, ODLAGANJE RJESENJA KOBNO

Alarmantno je na prostoru ulcinjske Solane. Biodiverzitet se svakodnevno urušava, bazeni su u katastrofalnom stanju, izmijenjen je i hemijski sastav vode, a na sve to ukazuje sastav ptičijeg svijeta koji se, uslijed svega navedenog, znatno mijenja. Na Solani je danas više slatkovodnih vrsta ptica, uništeno je više od 60 odsto bazena, koji su nakon ovog ljeta ili obrasli šipražjem, ili podsjećaju na pustinju. Tužna slike prirode koja umire, dok godinama čeka na zaštitu.

Da se ekosistem na prostoru Solane svakodnevno sve više urušava, potvrđuju iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

“Najbolji inidikator da nešto nije u redu su organizmi, u ovom slučaju ptice, koje su jako osjetljive na sve promjene u životnoj sredini. Struktura ptičijeg svijeta je znatno promijenjena, kao i hemijski sastav vode u bazenima”, kaže Bojan Zeković , ornitolog Centra za zaštitu i proučavanje ptica.solana-kriporja-pelikani

On objašnjava da se struktura mijenja i oscilira zavisno od dubine vode u bazenima.

“Šljukarice, kojima je Solana bila bogatija ranije, vezane su za pliće vode i dosta hrane u blatu i mulju, koja opet zavisi od upumpavanja vode. Recimo, posljednjih godina je prisutan porast broja baljoške, za koju je poznato da je vezana za slatkovodna staništa, što ukazuje na promjenu hemijskog sastava. Gotovo konstantna suvoća u nekim bazenima doprinosi njihovom zarastanju jer u nedostatku slane vode koja ne dozvoljava rast svih biljaka, osim solnjače, dolazi do zarastanja i pretvaranja nekih bazena iz stepskih, odnosno vodenih u grmovite. Širenje trske je takođe prisutno”, kaže Zeković.

Zabrinjava i to što su određene vrste ptica postale lak plijen predatorima.

“Uslijed urušavanja malih nasipa u okviru bazena, mala čigra primorana je da gnijezdi na tlu suvih bazena čineći se uočljivom, s obzirom da je bijela ptica i lako dostupna predatorima. Upumpavanje vode u vrijeme gniježđenja, do čega je dolazilo, zna biti kobno za reprodukciju ptica koje gnijezde na tlu, a to je slučaj sa gotovo svim vrstama na Solani”, upozarava Zeković i napominje da je prestankom proizvodnje soli, izostao i prikladan menadžment voda kao i obnova nasipa koji dijele solanske bazene.Kriporja, Solana 5

On kaže da je Solana prostor “koji zahtjeva uplitanje ljudi” u cilju njegovog održavanja.

Mnogi nasipi, koji su bili gnjezdilište ili odmaralište za određene vrste, urušeni su ili zarasli. Zeković podsjeća na to da nivo vode dosta zavisi od spoljnih uslova, padavina, ali i od pravovremenog upumpavanja ili ispumpavanja. Upozorava i na to da je izmijenjen hemijski sastav vode, te da salinitet jako opada ili ga gotovo nema, te da sve to bitno utiče na stanje na Solani.

Ovakav odnos nanosi nemjerljive štete ovom prostoru, koje je teško izraziti u novcu, pogotovo što svakim danom oporavak Solane poskupljuje. Zeković smatra da će vrijeme za oporavak Solane zavisiti upravo od novca koji će biti uložen u tu svrhu.

Zenepa Lika, direktorica Društva “ Dr Martin Šnajder” i jedna od najglasnijih eko aktivistkinja, kada je zaštita Solane u pitanju, tvrdi da je taj prostor prepušten propadanju s jasnom namjerom i planom.

“Namjera Vlade je jasna. Oni žele da toliko srozaju ovaj prostor, da dođe u stanje da se više nema šta ni zaštititi. Pa koliko dugo čekamo? Studija zaštite završena je u septembru 2017. godine. Godinu dana smo čekali da se proslijedi informacija da je Studija završena, a sada čekamo da ista ta Studija stigne u Opštinu Ulcinj, pa u lokalni parlament, koji treba da proglasi ovaj prostor zaštićenim”, kaže Lika.zenepa-lika

Rok za predaju ovog dokumenta lokalnoj samoupravi bio je polovina maja, u skladu sa zaključcima sa četvrte međunarodne konferencije za zaštitu Solane.

Na pitanje da li se slaže sa stavom koji je zastupljen u civilnom sektoru , da Vlada namjerno odugovlači sa zaštitom, kako bi se ovaj prostor dodatno devastirao, potpredsjednica Opštine Hadidža Đoni ocjenjuje da je to hipotetičko rezonovanje.

“Onda bi se trebalo postaviti pitanje, zašto su potrošena sredstva u iznosu od 300 hiljada eura, koja je dala Evropa za izradu Studije. Bilo bi apsurdno da to ostane mrtvo slovo na papiru. Civilni sektor jeste mnogo uradio na promociji Solane kao jednog dobra u čiju zaštitu svi mi treba da stanemo. Njihov udio u cijeloj ovoj priči je od velikog značaja i jeste za poštovanje. Ali, da se namjerno odugovlači sa zaštitom, ne vjerujem. To može biti samo nagađanje, bar po onome što ja znam, a možda neko zna više”, kaže Đoni.hadixha-gjoni

S druge strane, Lika navodi da Opština mora biti glasnija, da mora iskoristiti sve mehanizme koje ima, da prostor Solane što hitnije zaštiti.

“ Znate ko će biti kriv na kraju za ovakvo stanje na Solani? Pa, upravo Opština Ulcinj i ljudi koje sjede i čekaju da se nešto desi”, ističe Lika.

Potpredsjednica Đoni smatra da nema ničeg spornog u proglašenju Solane zaštićenim područjem.

“Stav Ulcinja je jasan. Solana će se zaštititi. Našim dokumentima je predviđena kao zaštićena zona, Vlada je to odobrila. To rješenje je dobilo potvrdu od svih relevantnih instanci. Ne znam koji stepen zaštite će biti, jer Studija zaštite predviđa više opcija. Trebalo bi lokalna Skupština da se izjasni, ali bez viših instanci nema adekvatne zaštite i oporavka, jer sve to košta. Opština Ulcinj nije u mogućnosti da sama revitalizuje ovaj prostor. Razlog je jedan, teško je izdvojiti iz budžeta toliko sredstva, čak i nemoguće”, kaže Đoni.

Prema Studiji zaštite najbolje rješenje je proizvodnja kvalitetnih vrsta soli, dok je procijenjeno da je u infrastrukturu potrebno uložiti oko četiri miliona eura, i to samo na početku.

Operativni troškovi za proizvodnju novih, visoko kvalitetnih proizvoda od soli na ograničenoj površini Solane i troškovi upravljanja kompletnim područjem Solane iznosili bi milion eura, piše u dokumentu Studije zaštite.Solana

Procjenjuje se da bi ovaj model mogao donijeti prihod 245 do 420 hiljada eura od prodaje proizvoda od soli i posjeta zaštićenom području i pratećim programima.

Lika ocjenjuje da su ovo realna sredstva potrebna za revitalizaciju prostora Solane.

“Bazeni su u katastrofalnom stanju. Raste trska iz njih, podzemne vode rade svoj posao i to je katastrofalno za kompletnu infrastrukturu. Kristalizacioni bazeni su Sahara, više je pustinje nego vodenog staništa. Nasipi su u lošem stanju, radi nam jedna pumpa, tri fale”, kaže Lika i naglašava da proizvodnje mora biti kako bi se ovaj prostor oporavio.

Kako kaže, svaki dan čekanja košta sve više i koban je po ukupan ekosistem. Uprkos tome, Lika ne vjeruje da će Solana biti zaštićena do kraja godine.

“To su prazne priče, lažna slika o ozbiljnoj namjeri Vlade koja se šalje Evropi. Ali, to je očigledno i svjesni su svi toga. Evropa to neće dozvoliti. Četiri godine Solana utiče na otvaranje poglavlja 27 i nastaviće da utiče. Vlada nije pokazala dovoljno ozbiljnosti niti spremnosti da nešto unaprijedi u oblasti koja je jako važna, ne samo za Crnu Goru, već i kompletan region”, kaže Lika.

Ipak, ona će nastaviti da se bori za opstanak ovog prostora i pokretanje proizvodnje.
“Pet godina preživljava ovaj prostor svašta. Pet godina ne umire. Jeste, urušava se, mijenja se, ali i dalje živi, kako tako. I dalje je jedinstven. I uvjerena sam da bi se biodiverzitet na ovom prostoru oporavio za dvije godine. I biće tako. Uprkos jasnim namjerama da ga unište”, uvjerena je Lika.

I dok iz Ministarstva održivog razvoja i turizma stalno tvrde da Evropska unija nikada nije postavila kao uslov za otvaranje poglavlja 27, proglašenje ulcinjske Solane zaštićenim područjem, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini je izjavila da će zaštita ulcinjske Solane ostati istaknuta tema u razgovorima EU sa Crnom Gorom, uključujući i poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu.

Ona je u odgovoru na pismo koje su joj uputili EuroNature, BirdLife international, CZIP, MANS i Društvo “Dr Martin Šnajder Jakob”i, kazala da će Solana predstavljati važnu prekretnicu u pregovorima sa EU, te da će Evropska komisija nastaviti da pažljivo prati sve događaje koje se tiču Ulcinjske solane i njene zaštite.Gudrun Steinacker

Civilni sektor posebnu zahvalnost duguje Gudrun Elizabet Štajnaker, bivšoj ambasadorki Njemačke u Crnoj Gori, zbog glasnog zauzimanja u zaštiti Solane.

Štajnaker je zbog doprinosa zaštiti tog područja dobila i nagradu ugledne njemačke organizacije Euronatur, koja šalje jasnu poruku Vladi Crne Gore – da što prije zaustave uništavanje najvećeg staništa za ptice u Evropi.

Štajnaker je više puta ponavljala da zaštita Solane isključivo zavisi od političke volje, te da nije u pitanju nedostatak novca.

Šta piše u Studiji zaštite

U Opciji jedan Studije zaštite se predlaže revitalizacija proizvodnje soli sa tri razrađena podscenarija. Osnovni proizvod je so za puteve u obimu kao do 2013. godine i na nivou 17.000 tonagodišnje, dok je drugi podscenario nadgradnja proizvodnje u proizvodnju soli za ishranu sa rafinerijom soli.

Oba navedena podscenarija bazirana su na pretpostavci da so treba da se proizvodi u velikim količinama, kako bi se izborilo sa niskim cijenama finalnog proizvoda i visokim troškovima proizvodnje, što bi značilo obnavljanje gotovo kompletnog prostora Solane.Kriporja, Solana

Scenario 1.3 – proizvodnja soli manjih količina na ograničenom području, sa fokusom na novi proizvod „cvijet soli“. I taj scenario predviđa obnavljanje i ostalog područja, kako bi bili ispunjeni zahtjevi očuvanje biodiverziteta kroz regulaciju vodnog režima.

U opciji dva se predlaže upravljanje područjem kao zaštićenim, sa proizvodnjom soli u strogo ograničenoj oblasti samo u promotivne i edukativne svrhe.

Kao najprikladnije kategorije zaštićenih područja po Međunarodnoj (IUCN) klasifikaciji u Studiji se predlažu: kategorija pet, odnosno Park prirode, ako se nastavi proizvodnja soli uz upravljanje zaštićenim područjem ili kategorija četiri – rezervat prirode, ako će se područjem upravljati kao zaštićenim sa demonstracijom proizvodnje soli za posjetioce, piše u dokumentu.

Priča je urađena u okviru projekta “Činjenice su važne! Objektivno i inovativno novinarstvo za EU!” koji sprovodi CGO sa portalom Ul-info. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Holandije.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top