Sunday, March 24 2019
Posljednja vijest

Službena upotreba manjinskih jezika: MEDJUNARODNI PRAVNI OKVIR

Jezička prava obuhvataju ljudska i građanska prava koja se tiču korišćenja jezika, pa i manjinskog, u privatnom i javnom prostoru. Ona, između ostalog, uključuju pravo korišćenja svog jezika i pisma u pravnim, administrativnim i sudskim aktima, pravo na obrazovanje na svom jeziku, kao i pravo medija da svoj sadržaj objavljuju i na jeziku manjina. Za manjinske grupe, mogućnost korišćenja svog jezika može biti od krucijalnog značaja, jer ono štiti individualni i kolektivni identitet i kulturu, te pospješuje njihovo učešće u javnom životu.Projekti Ministria

Jezička prava su postala jedna od centralnih tema u razvoju međunarodnih ljudskih i manjinskih prava nakon Drugog svjetskog rata. Od tada pa do danas napisano je i usvojeno mnoštvo međunarodnih konvencija, povelja, deklaracija i dokumenata, koji u svojim odredbama pokrivaju i jezička prava.

Jedan od njih je i Deklaracija Ujedninjenih nacija o pravima pripadnika etničkih, religijskih ili lingvističkih manjina, kojim se, između ostalog, određuje da manjine imaju pravo da koriste svoj jezik, kako u javnosti, tako i privatno, slobodno i bez uplitanja sa strane i diskriminacije.

Ipak, za ovu problematiku važniji su dokumenti kreirani od strane Savjeta Evrope, tj. Evropska povelja o regionalnim i/ili manjinskim jezicima i Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina. Karakteristika ova dva dokumenta je da se u njima tretira i službena upotreba jezika, koja je uži pojam u odnosu na javnu upotrebu jezika koja je tretirana u UN Deklaraciji. Tako je, u već pomenutoj Okvirnoj konvenciji, predviđeno da „u oblastima koje su tradicionalno ili u znatnom broju naseljene pripadnicima nacionalnih manjina, ukoliko ti pripadnici to zatraže, i kada taj zahtjev odgovara stvarnoj potrebi, potpisnice će nastojati da obezbijede koliko je to moguće, uslove koji bi omogućili da se manjinski jezik koristi u odnosima između tih pripadnika i organa uprave”.Projekti Ministria 2

S druge strane, Evropskom poveljom, u djelu mjera za unapređenje upotrebe regionalnih ili manjinskih jezika u javnom životu, države članice se obavezuju da omoguće i korišćenje regionalnih i manjinskih jezika u podnošenju pismenih i usmenih predstavki, kao i da lokalne vlasti objavljuju svoja zvanična dokumenta na odgovarajućim regionalnim i manjinskim jezicima. Povelja se odnosi samo na jezike autohtonog stanovništva u sastavu države, a isključuje jezike migranata. Mjere zaštite odnose se na domen obrazovanja (član 8), sudske vlasti (član 9), na upravu i javne službe (10), medije (11), kulturne aktivnosti i ustanove (12), privredni i društveni život (član 13) i na prekograničnu razmjenu (14).

Ratifikacijom Evropske povelje o regionalnim i/ili manjinskim jezicima, Crna Gora je, kao manjinske jezike, prihvatila albanski i romski, s obzirom da su ostali jezici (srpski, bosanski i hrvatski) srodni, gotovo identični jezici. U Crnoj Gori je službeni jezik crnogorski, a jezici u službenoj upotrebi su srpski, bosanski, hrvatski i albanski.

Tekst je urađen u sklopu projekta „Moj jezik – ravnopravan jezik“ koji sprovodi NVO „Novi Horizont“ u partnerstvu sa NVO „Ul info“. Projekat finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u okviru oblasti razvoja i unapređenja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.IMG_3333

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top