Thursday, January 28 2021
Posljednja vijest

V. Perovic: Stalno na oprezu

Prikaz filma “Društvena dilema“ (Social Dillemma) Džefa Orlovskog

Sigurno ste više puta u životu čuli dvije kontradiktorne krilatice – onu pesimističnu “Ništa u životu nije besplatno” i onu optimističnu “Najlepše stvari u životu su besplatne”. Društvene mreže su besplatne. Ali po koju cijenu? Time se u velikoj mjeri bavi dokumentarni film reditelja Džefa Orlovskog. Orlovski je uspio da okupi razne uticajne bivše zaposlenike velikih internetskih kompanije iz Silicijumske doline, mjesta u blizini San Franciska gdje su smještene najveće svjetske softverske kompanije. Bivši radnici Facebooka, Instagrama, Twittera, Googla i drugih kompanija u nešto više od 90 minuta govore o opasnostima društvenih mreža, o ideji koja je na početku trebalo da donosi samo korisne stvari, a koja se vremenom izvitoperila i ne služi prvobitno zamišljenoj funkciji. Kako kaže jedan od aktera filma, kako smo od funkcije “like” koja je trebao da ima isključivo pozitivno konotaciju, došli do toga da, najčešće tinejdžeri, ali i oni stariji, nezadovoljni brojem “like-ova” upadaju u depresivna stanja koja nekada rezultiraju najgorim mogućim ishodom.The Social Dilemma

Sagovornici Orlovskog će vam ukaziti na etičke dileme, pozvati na precizniju ili boje reći strožiju, regulaciju društvenih mreža i ukazati na neke od brojnih opasnosti kao što je namjerno izazivanje ovisnosti.

“Ništa veliko ne ulazi u život smrtnika a da nije prokleto”, citat je velikog dramskog pisca Sogoklea kojim poslije zavodljivog otvaranja teme, reditelj postavlja tezu koju će da braniti narednih 90 minuta.Internet, pa tako i društevene mreže jesu nešto veliko, pa samim tim i nešto opasno. Tako da od samog počekta, iako u svom naslovu ima riječ dilema, “Social Dillemma” teško da svojim gledaocima ostavlja dilemu na koji bi način ubuduće trebalo da posmatraju društvene mreže. Društvene mreže su izuzetno opasan teritorij. Nijesu samo opasne po pojedinca, već i po samu demokratiju kao jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća čovjeka. Savremeni čovjek se nalazi u kandžama različitih algoritama i trebalo bi da se iz toga izbavi. Kako?

Vjerovatno ste više puta čitali o tome na koje se sve načine marketinška odjeljenja različih kompanije trude da pridobiju kupce svoje robe. Na koji proučavaju ponašanje kupaca, na osnovu čega grade modele svog poslovanja. Oni stariji sigurno su čitali i kataklizmitička upozorenja pojave nekada novih medija – radija i televizije. “Društvena dilema” se drži tog kursa kada govori o društvenim mrežema. Nešto na početku dobro pretvorilo se u svoju suprotnost. I kada čujete vrlo zanimljive i zavodljive argumente u prvom djelu filma, očekujete da ćete u kasnijem dijelu filmu oni biti osnaženi i da ćete dobiti neke konkretne predloge kako dalje.

Orlvoskom nije dovoljno da radi klasičan dokumentarni film, već pravi takozvano hibridno ostvarenje koristeći narativne, igrane elemente da bi pojačao tezu koju je postavio. Orlovski

odlučuje da ilustruje situacije koje navode sagovornici. Algoritmi su tako prikazani kao živi ljudi koji donose odluke u skladu sa ponašanjem korisnika društvenih mreža. U isto vrijeme, pratimo priču kako na život jedne petočlane porodice utiču društvene mreže i mobilni telefoni. Tako Orlovski svoju tezu pokušava da napravi prijemčivijom, simplifikovanijom i uvjerljivijom za gledaoca. Skoro kao i društvene mreže sa svojim korisnicima.

“Društvena dilema” skicira brojne protencijalne probleme koje donose društvene mreže i na trenutke nas vrlo uvjerljivo njima i plaši. Lažne vijesti, ovisnost, konzumerizam, neetičko bogaćenje i brojne druge. Zamka u koju je upao Orlovski je što na neki način dijeli sličan narativ kao i stvari koje kritikuje. Njegova priča izgleda kao zavjera neimenovanih ljudi koji žele da pokore svijet zbog ličnog bogatstva – Društvene mreže su u rukama zlih ljudi koji koriste algoritme da bi programirali naše ponošanje, samim tim i naše potrebe, sve u svrhu enormnog bogaćenja. S druge strane, imena svih tih ljudi koji stoje iza tih kompanije, lako je pronaći upravo na internetu, kao i imena odgovorih za nedostatak regulacije.

Tema koju otvara dokumentarno-igrani film Džefa Orlovskog izuzetno je značajna. I svakako nije prvi put da čujete za nju. Opsanosti koje donose društvene mreže su stvarne. Pogotovu za djecu i tinejdžere. I neophodna je regulacija i stalna edukacija.

Da li bi ovu priču trebalo shvatiti ozbiljno? Svakako. Ali da li je i sam Orlovski ušao u metodologiju koju i sam kritikuje, pa i to je evidentno, praveći jednu prilično jednostranu priču.

Ne bi valjalo da gubimo iz vida da živimo u vremenu različitih vrsta ovisnosti. Od onih najpoznatijih, kao što je ovisnost o drogi, alkoholu i kocki, do ovih novih koje nam donosi razvoj i nove tehnologije. Čak i streaming service Netflix na kom možete i da pogledate ovaj film izmislio je nešto što se danas zove “bindžovanje” (gledanje više epizoda serije bez prekida na šta korisnik servisa utroši sate i sate) i učiniće sve da što duže ostanete prikovani i da gledate neku serije iz epizode u epizodu. U isto vrijeme pratiće vaše korsiničko iskustvo i čim završite sa nekom serijom ili filmom, korsiteći algoritam nudiće vam sadržaj za koji misli de će vam se dopasti. I tako u nedogled. Poznato?

Poslije nekih 90 minuta upozorenja i ilustrovanja nekih od najgorih scenarija koji bi mogli da nam se dogode, stižemo i do odjavne špice koje je mnogo značajnija nego što je to najčešće u nekim drugim dokumentarnim ostvarenjima. Pošto na završnoj špici dobijamo tek neke praktične, vrlo kratke, savjete šta da radimo i na koji način da pokušamo da se sačuvamo od negativnih uticaja koji na vrebaju na društvenim mrežama. Ali ako imate u vidu da ste upravo gledali toliko uticajnih ljudi iz Silicijumske doline, takozvanih insajdera, zar ne bismo trebali da dobijemo konkrente savjete šta da radimo i kako da se borimo protiv nove “pošasti”?

(Vuk Perović je filmski kritičar)

Tekst je dioprograma “Mediji za gradane-gradani za medije”, koji se realizujeuzpodrskuEvropskeunije, a sprovodegapartnersjeorganizacije: Media Centar Sarajevo, Institut za medije Crne Gore, Albanskimedijskiinstitut, Makedonski Institut za medije, Novosadskanovinarska škola, Mirovni Institut, SEENPM.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top