Friday, August 18 2017
Posljednja vijest

V.Zagora: KORNJACE – EGZOTIKA JADRANA

 

Breshka, KornjacaJoš od one akcije spašavanja morske kornjače nasukane na barskoj obali, primijetio sam da je znanje ljudi o ovim gmizavcima izuzetno šturo. Komentari po portalima tvrdili su razne stvari, od toga da morskih kornjača kod nas uopšte nema i da je to neka tropska vrsta zalutala u Jadransko more, do onih koji su pisali da ih kod nas ima u izobilju i da jedna jedinka više ili manje ništa ne znači. Naravno, ništa od toga nije tačno.

U Jadranu se, kako piše biolog Vernes Zagora na Barinfo, mogu naći tri vrste morskih kornjača, a glavata kornjača (Carreta carreta) i plava kornjača (Chelonia mydas) su stalno tu.
Glavata kornjača je prisutna u čitavom svetu. Prosječna jedinka je duga oko 90 cm, mada su otkriveni i primjerci dugi čitavih 280 cm. Odrasla kornjača je teška otprilike 135 kg, a najveći zabilježeni primjerci su teški preko 1000 kg. Plava kornjača raste i do 1,5 metara i prosječne je težine oko 200kg. Najlakše ih je razlikovati po broju centralnih ploča na oklopu, jer plava kornjača ima četiri centralne ploče, dok glavata kornjača ima pet. Možda i najveće iznenađenje, ali u Jadranu se može sresti i džinovska ili sedmopruga kornjača (Dermochelys coriacea), koja uglavnom teži oko 800 kg i ima dužinu leđnog oklopa u prosjeku 2,7 metara.

Kao i ostali gmizavci, ove kornjače imaju pluća i dišu atmosferski vazduh, dok na obali borave vrlo kratko i to uglavnom u periodima kada ženke polažu jaja. Jedne su od najugroženijih, a samim tim i najzaštićenijih životinja. Na svjetskoj listi ugroženih životinja plava i glavata kornjača imaju stadium „endangered“ (ugrožen). Čisto zbog poređenja, to je veći stepen ugroženosti od džinovske pande, dok isti stepen ugroženosti imaju vrste tigrova. Sedmopruga kornjača ima stadijum „critical endangered“ (kritično ugrožen), što je isto kao kod afričkog crnog nosoroga. Na ovoj listi ugroženih životinja stadijum „ugrožen“ je pretposljednji, dok je „kritično ugrožen“ posljednji stadijum, nakon čega slijedi „extinct ” (izumro).

Međutim, možda bi sada trebalo preskočiti priču o njihovoj važnosti za ekosistem, ljepoti, ulozi u prirodi i slično. Ljudi su uglavnom navikli da stvari gledaju kroz novac, zato ćemo i ove kornjače sada sagledati iz te perspektive.

Crna Gora, kao turistička destinacija gotovo uopšte da nema ponude posmatranja živog svijeta, kao jedna od najbogatijih zemalja Evrope po pitanju biljnih i životinjskih vrsta, a uz našu lokaciju možemo najvećem broju evroazijskih turista biti mnogo primamljiviji i egzotičniji od velikoh broja afričkih zemalja koje su izuzetno skupe i daleke.

Potencijal u koji smo uložili nula eura, koji za održavanje traži isključivo i samo naše pristojno ponašanje, koji mnogim zemljama donosi milione, mi uništavamo iz razonode.

Svakako, ovdje se već ne radi samo o kornjačama koje definitivno jesu jedna od najvećih egzotika Jadrana, već i o mnogim drugim vrstama, zato STOP KRIVOLOVU, jer nemam namjeru da sjutra svojoj djeci ove prelijepe životinje pokazujem samo na slici.

Postavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top