Nacrtom Studije lokacije: Planira se 14.000 novih hotelskih kreveta na Velikoj plaži

U zoni Velike plaže u Ulcinju predviđeno je uređenje prostora, kao i kreiranje novih sadržaja koji će omogućiti razvoj turizma visoke kategorije, gdje je modulima II, III i VI predviđen smještaj maksimalno 14.000 hotelskih kreveta, ali i dodatnih sportsko-rekreativnih, uslužnih i javnih sadržaja, te urbanog zelenila. Radi se o nacrtu studije lokacije Sektora 66 u zoni morskog dobra – moduli II, III i VI – Velika plaža u Ulcinju, koji je Vlada utvrdila na posljednjoj sjednici, a koji će biti na 15-dnevnoj javnoj raspravi.

Studija

Radi se o prostoru od 1.069 hektara, a obuhvat na moru je 200 metara od obale.

– Cilj izrade DSL je stvaranje planske pretpostavke za organizaciju i uređenje ovog prostora u smislu zadovoljavanja potreba korisnika, te njegovo usklađivanje sa zahtjevima zaštite prirode i održivog turističkog razvoja. Na prostoru zahvata treba predvidjeti sadržaje za turizam, sportsko-rekreativne, uslužne, javne sadržaje i urbano zelenilo. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti razvoju infrastrukture koja omogućava punu implementaciju standarda ekološke i energetske održivosti i visok stepen autonomnosti – pojašnjeno je u dokumentu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Kako se navodi u dokumentu, plansko rješenje ima za cilj usmjerenje na potrebe gostiju za aktivnijim odmorom i sadržajno bogatijom i kvalitetnijom ponudom smještaja. Sva rješenja u potpunosti treba da budu oslonjena na korišćenje obnovljivih izvora energije.

– Planskim rješenjem definisana je hotelska ponuda više kategorije uz minimalni nivo kvaliteta kategorije od četiri zvjezdice sa mogućnošću razvoja na ,,mixed-use“ projekte, kao i prostori za kamp i glamping – navedeno je.

Podizanje konkurentnosti podrazumijeva i razvojni iskorak u kvalitetu uslova za izgradnju savremenih kampova.

– Obogaćivanje destinacije dodatnom ponudom kao što je lovni turizam i „bird watching“, povezivanje sa zaleđem, sadržajima rijeke Bojane, Ulcinja, Skadarskog jezera, grada Skadra i njegove okoline, kao i ubrzani razvoj kvalitetnog hotelskog smještaja predstavljaju imperativ sa potencijalom održavanja sezone tokom cijele godine – stoji u dokumentu.

U planu ukazuju i na digitalne nomade kao novu kategoriju korisnika koja putuje i traži atrakcije i koja radi i prilagođava radno vrijeme i radno mijesto svojim potrebama.

Odredbama ovog planskog dokumenta doprinosi se i kontrolisanoj gradnji na obali rijeke Bojane.

U modulima II, III i VI predviđen je smještaj maksimalno 14.000 hotelskih kreveta, sa pripadajućom turističkom opremom i funkcijama, uz uslov od 100 kvadrata zelene površine na svaki ležaj.

Zona A i B obuhvataju urbanističke parcele namijenjene za turizam, drumski saobraćaj sa parking mjestima, objekte elektroenergetske infrastrukture i pejzažno uređenje javne namjene.

Moduli i zone

Zona C obuhvata urbanističke parcele namijenjene za drumski saobraćaj sa pripadajućim parking mjestima, objekte hidrotehničke infrastrukture, pejzažno uređenje javne namjene, pejzažno uređenje specijalne namjene, ostale prirodne površine, kao i površine unutrašnjih morskih voda.

Prostor Modula III i IV takođe se sastoji od tri zone.

– Kroz sve module proteže se pješačko-biciklistička staza u okviru zelenog tampona širine od 35 do 65 metara. Takođe, u svim modulima nalazi se prostor zaštićenih dina, plaža i more, kao i pješačke daščane staze – navodi se u planu.

Prostor između morske obale i linije odmaka čini zonu u kojoj gradnja nije dozvoljena. Ova urbanistička cjelina je definisana kao prirodna plaža, sa mogućnošću uređenja kupališta, gdje je dozvoljena izgradnja montažnih ugostiteljskih objekata od prirodnih materijala izuzev kamena. Obavezno je plitko temeljenje od prirodnih materijala, dok izgradnja objekata trajnog karaktera nije dozvoljena.

Projektovanjem je potrebno postići da pješaci nehotice ne stvaraju dodatne staze kako bi došli do plaže, kako ne bi došlo do sukoba sa staništem gnijezda ptica i drugih staništa zaštićenih životinjskih i biljnih vrta.

– Šetališta, stepeništa, vidikovci i druge građevine koje obezbjeđuju pristup plaži preko dina mogu da izazovu eroziju i povećaju štetu uticajem atmosferskih uticaja ako nijesu pravilno dizajnirane. Potencijalni problemi uključuju ograničavanje rasta biljaka koje stabilizuju obalu i stvaranje preduslova da vjetar i voda dovedu do erozije – navodi se, između ostalog, u dokumentu.

Saobraćajna povezanost

Prostor u zahvatu svakog modula povezan je sa Jadranskom magistralom preko postojećeg putnog pravaca R-22 Ulcinj – Ada preko mosta Port Milena. Saobraćajni putni pravac R-22 predviđa po dvije trake za svaki smjer sa razdjelnim zelenim ostrvom, zelenim zaštitnim pojasom, pješačkom i biciklističkom stazom.

Dostupnost svim urbanističkim parcelama u modulima II i III postignuta je putem kružnog toka kretanja dvosmjernom saobraćajnicom vezanom sa dvije kružne raskrnice na putu R-22 (po jedna u svakom od modula).

Sadržajima u Modulu VI se sa puta R-22 prilazi preko tri kružne raskrnice putevima koji su upravno postavljeni na nju.

Koncept mirujućeg saobraćaja se bazira na principu organizovanog parkiranja za korisnike koji nijesu gosti hotela, turističkih naselja i kampova i koji moraju biti izgrađeni po ekološkim principima. (Nada Kovačević, Pobjeda)