Bivši opštinski rukovodilac u Ulcinju Ljatif-Avdo Gorana uputio je niz primjedbi, prijedloga i sugestija Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koje je naručilac izrade Prostornog plana posebne namjene za obalno područje.
Pored ostalog, on je tražio da se smjernicama za sprovođenje tog plana obavežu vlasnici eksprorijisane zemlje u Valdanosu da odmah otpočnu sa revitalizacijom i drugim mjerama obrade maslina, kojima, kako je naveo, zbog zapuštenosti prijeti apsolutno propadanje.
Gorana je ocijenio da treba razmotriti i prihvatiti prijedlog da se Valdanos proglasi za Međunarodni ekološki centar (MEC). „U suprotnom, mogućnost gradnje u Valdanosu svesti na najmanju moguću mjeru, i to samo na padini Mendre“, rekao je on i dodao da u Port Mileni treba izgraditi marinu.
Predmet: Primjedbe, predlozi i sugestije na Nacrt plana PPPN Obalnog područja Crne Gore
Prvo, Prostorni plan posebne namjene za Obalno područje Crne Gore, kao dugoročni razvojni plan,predstavalja par ekselans, odnosno izvanredno, utvrđenu obavezu konsultovanja lokalne vlasti,blagovremeno i na odgovarajući način prilikom planiranja i odlučivanja o pitanjima koja ih se direktno tiču, kako je i utvrđeno članom 4 stava 5 Evropske povelje o lokalnoj samoupravi od 15.10.1985 godine, koju je Skupština Crne Gore potvrdila Zakonom na svojoj sjednici održanoj 29.07.2008 godine. Dakle obaveza konsultacije može se obaviti u svim fazama ali je najpravičnije uraditi to još u faz prednacrta, jer bi se time u fazi javne rasprave Nacrta plana predstavili sa dosta usaglašenih predloga koji predstavljaju i žele lokalnog stanovništva ali u određenim oblastima uticaja koji nisu u suprotnosti sa zajedničkim ciljevima razvoja Regiona i Države. Kod ovakvog stanja rasprave, od organa koji vrši pripremne radnje i od obrađivača, se očekuje da Predlog Plana bude razmotren i sa gore navedenog aspekta. Pored toga predlažem da Ministarstvo prilikom pripreme Predloga Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, čiji je Nacrt u fazi javne rasprave, isti usaglasi sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi posebno u dijelu konsultovanja lokalne vlasti u svim fazama donošenja planova kojima se planira sve što je od interesa lokalnog stanovništva.
Drugo, u cilju poboljšanja nivo turističke ponude a i stvaranja povolnijih uslova života građana predlažem da se smjericama za sprovođenje plana utvrdi obaveza da se prilikom izrade planova nižeg reda kojima se obuhvata obalno područje a posebno pojas od 1000 metara od mora planiraju neophodni parkinzi, trotoari i druge pješačke staze, parkovi, pjacete i druga neophodna i kvalitetna parterna rješenja. Sve ovo , pored ostalog propisano zakonom, treba usloviti sa saglsnošću na planove.
Treće, predlažem da se na obalom području planiraju šetališta i pješačke staze koje se protežu po više zona. U okviru toga predlažem da se razmotri mogućnost planiranja izgradnje šetališta odnosno pješačke i biciklističke staze paralelno sa putem od bivšeg hotela Galeb do hotela Albatros i dalje do Porta Milene, sa par privremenih objekata za odmor i rekreaciju što bi pozitivno uticati na kvalitet turističke ponude a i zdravlje građana koji nemaju nigdje pješačke i trim staze.
Četvrto, razmotriti mogućnost da se planom pored medjugradskih saobraćajnica isključe lokacije stovarišta, velikih skladišta i svih dugi objekti naslonjenih na te saobraćajnice, kako je i propisano Zakonom o putevima. Pored toga tim saobraćajnicama povećati propusnost tako da se pješački prelazi na njima svedu na minimum izgradnjom pješačkih prelaza iznad saobraćajnica. Tamo gdje postoje mogućnosti izgraditi ih sa nastrešnicama i opremiti ih zelenilom i rasvjetom.
Peto, Nacrtom plana Porat Milena nije planiran kao marina iako je bio planiran Planom Južni Jadran od 1968 godine i revizijom GUP-a 1985 godine, kao najpogodnija lokacija bez koje se ne može zamisliti dalji kvalitetni razvoj turizma u Ulcinju. Opšte je poznato da su prilikom izrade oba plana radili najkvalitetniji timovi sa prostora bivše Jugoslavije uz učešće velikog broja eksperata Ujedinjenih Nacija, među kojima i pokojni Adolrf Ciborovski koji je bio najveći urbanista tih vremena. Sve tadašnje analize i studije su utvrdile da je ta lokacija sa svojim karakteristikama najidealnije i najekonomičnije riješenje za Ulcinjsku marinu.
Šesto, kao što se dalji razvoj visoko kvalitetnog turizma ne može zamisliti bez marine isti je slučaj i sa razvojem ribarstva koji je uslovljen izgradnjom ribarske lučice, zato predlažem da se ovim planom u toku pripreme Predloga Plana predloži lokacija , čijom će se izgradnjom riješiti pitanje snabdjevenosti sviježom ribom i povećati najminimalnije učešće Crne Gore u ulovu ribe na Jadranu koje za sada iznosi 1 do 2%.
Sedmo, radi valorizacije prirodnih uslova za razvoj zdrastvenog turizma potrebo bi bilo u fazi pripreme Predloga Plana, na prostoru Opštine Ulcinj planirati lokalitete za objekte zdrastvenog turizma za liječenje lekovitim blatom, pijeskom i sumpornom vodo koja se na izvoru miješa sa morskom.
Osmo, ovim planom potrebno je planirati osposobljavanje pristaništa na kojem će u vrijeme turističke sezone pristajati putnički i mali teretni brodovi crnogorske flote kao i organizovati granični prelaz za manje putničke brodove iz susjednih zemalja Albanije i Hrvatske i svih drugih koji žele da direktno iz međunarodnih voda pristanu u Ulcinj radi obilaska područja naše Opštine.
Deveto, skoro sve rezervisane zone za razvoj turizma ,u legendi označene kao D2, su u vlasništvu države tako da opština ne može odlučivati o vremenu izrade planova nižeg reda, zato je potrebno smjernicama za sprovođenje plana utvrditi obavezu da se DUP-ovi za te zone urade odmah nakon donošenja PPPN Obalnog područja Crne Gore i da se time konačno stvore potrebni preeduslovi za realizaciju plana i na ovom prostoru Crne Gore.
Deseto, poljoprivreda je dobro obradjena u nacrtu plana ali prostorne, klimatske I druge pogodnosti su daleko već posebno kada se ima u vidu da brda na obalnom području obuhvata plana nijesu iskorišćena odnosno nisu stavljena u funkciji razvoja poljoprivrede prvenstveno maslinarstva. Zato predlažem da se razmotre mogućnosti da se na svim brdima, koja su planom ostala kao zelene površine, a njihovi nagibi i sastav zemljišta omogućavaju sadnju maslina planiraju kao maslinjaci. Prilikom tih razmatranja treba imati u vidu da postoje određena postrojenja odnosno mehanizacije koje mljevenjem kamene podloge stvaraju, pored već datih prirodnih uslova, pogodno tlo za sadnju maslina. Najbliži primjer je Hrvatska koja je na velikom dijelu brda i visoravni svoje obale rastinje pretvorila u plantaže maslina. To su mnogo ranije uradile sve zemlje Mediterana. Privođenjem plana toj namjeni sigurno je da će prethoditi odgovarajuće mjere zemljišne politike usklađene sa iskustvima drugih, koja zemljište za te namjene, koja nisu u privatnom posjedu, daju pod dugoročne zakupe ili prodaju pod povoljnijim uslovima sa obavezom da se to zemljište može koristiti isključivo kao maslinjak.
Jedanajesto, Nacrtom je na prostoru morskog dobra dobro utvrđena obaveza čuvanja vizura ka pozicijama i lokacijama kulturnih dobara. Pored toga potrebno je smjernicama za sprovođenje Plana, konačno i u Crnoj Gori utvrditi obavezu da se prilikom izrade planova nižeg reda , za obalno područje, za prostore sa kojih postoji pogled na more uz saobraćajnice planiraju kvalitetne pješačke i biciklističke staze sa nesmetanim vizurama prema moru kao ida se , u skladu sa konfiguracijom terena ne dozvoli da planirani objekti svojim vertikalnim linijama prelaze nivo saobračajnica kao i nultne kote prizemlja objekata koji se grade u drugoj i sledećim linijama iznad saobraćajnica.
Dvanajesto, Planom je potrebno odrediti mrežu lokacija dječjih igrališta, objekata za sport i rekreaciju, otvorenih i zatvorenih bazena, lokacije za parking “Park and Ride”, za javne više etažne garaže i parkinge. To su objekti od opšteg državnog I lokalnog interesa, zato i moraju naći mjesto u predmetnom Planu.
Trinajesto, razmotriti mogućnost da se smjernicama za sprovođenje Plana na prosorima privedenih namjeni, planovima nižeg reda ne mogu planirati I postavljati privremeni objekti jer ti objekti u većini lokacija narušavaju djelove planske cjeline.
Četrnajesto, razmotriti mogućnost planiranja određenih ispusta u more na Velikoj plaži u vidu staza sa platformama za vezove brodica za izlete i čamaca kao i za pružanje drugih odgovarajućih usluga. Takvih staza i platformi ima na mnogim plažama poznatih turističkih destinacija širom svijeta bilo da su na obali mora ili okeana.
Petnajesto, sobzirom da je granica morskog dobra u njenom velikom dijelu na obali mora i rijeke Bojane u Ulcinju utvrđena suprotno Zakonu o morskom dobru Crne Gore, potrebno je prije donošenja PPPN Obalnog područja Crne Gore donijeti novi Zakon o morskom dobru koji je u fazi Nacrta od novembra 2011godine i Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata koji je u fazi Nacrta od novembra 2015 godine, na osnovu kojih će se utvrditi linija morskog dobra i u PPPN Obalnog područja ucrta obalna linija, linija morske obale, linija granice morskog dobra i linija obalnog odmaka.
Šesnajesto, smjernicama za sprovođenje plana obavezati vlasnika eksproprisane maslinade u Valdanosu da odmah otpočne sa revitalizacijom i odgovarajućim mjerama obrađivanja maslina, kojima zbog zapuštenosti prijeti apsolutno propadanje. Stanje tih maslina čini ih jedinim primjerom nebrige u čitavom svijetu i zbog toga a i zbog činjenice da je u pitanju sveto drvo predložiti i vrste najefikasnijih mjera obustavljanja procesa njihovog propadanja i
Sedamnajesto,sobzirom na ideju da se Valdanos proglasi i organizuje kao Madjunarodni ekološki centar, koja svakodnevno širi krug svojih pristalica, potrbno ju je razmotriti I u cjelosti prihvatiti, u suprotnom mogućnost gradnje u Valdanosu svesti na najmanju moguću mjeru i to samo na padini Mandre .
U Ulcinju 25.02.2016 godine.
Podnosilac predloga,
LATIF –AVDO GORANA Ulcinj ul M.Srzentica bb
