Da li je realno očekivati uvođenje negativnih kamatnih stopa na depozite i koje? Kakvo kretanje euribora i libora očekujete u narednom periodu?
Crna Gora je među vodećima u regionu prema visini kamatnih stopa na eurske depozite. Nerealno je da one uđu u zonu negativnih, posebno kada je riječ o depozitima građana. Dug je put i do nulte stope. Kod velikih depozita pravnih lica će se banke postaviti zavisno od potrebe za depozitima domaćih pravnih lica kao izvorom sredstava.
Kako ste zadovoljni poslovnim rezultatom banke i u koje stavke namjeravate da popravljate?
U kontinuitetu jačamo obim saradnje sa građanima i privredom. Danas vidimo da je tržište prihvatilo Erste kao banku koja ima kvalitetnu uslugu, bilo da zatreba kredit, zahtjevniji model finansiranja investicije ili podrška u upravljanju portfeljom hartija od vrijednosti. U 2016. smo napravili snažan iskorak u ponudi stambenih kredita i omogućili stotinama porodica pristupačno rješenje da kupe „krov nad glavom“.
Poslovanje Erste banke je stabilno i na liniji strateških odrednica. Rastemo u svim bitnim segmentima poslovanja, a pokazatelji kvaliteta aktive su veoma dobri. U 2016. smo ojačali tržišno učešće u aktivi na 12,3%, krediti su rasli 6,7%, a depoziti 19%. Snizili smo stopu „loših“ kredita na ispod 6% i ona je među najnižima na tržištu. Jačanje podrške klijentima uz snažan fokus na kontroli troškova i upravljanju rizicima, rezultirali su do sada najboljim neto finansijskim rezultatom.
Gradimo osnovu da postanemo vodeća banka u Cnoj Gori. U okruženju niskih kamatnih stopa i sve manjih kamatnih margina, ulažemo u razvoj digitalnih rješenja koja brišu prostorne i vremenske barijere između banke i klijenta. U tome nam je važna podrška vlasnika i šire porodice kojoj pripadamo – Erste grupe.
- Koliko ukupno Banka ima u kreditima i koliko je novoodobrenih i koliki je plan do kraja godine?
Prošle godine smo najviše rasli u kreditiranju stanovništva, uglavnom kroz stambene i gotovinske kredite. I ove godine planiramo rast, a preliminarni podaci ukazuju da ćemo plan i ostvariti. Krediti stanovništvu i pravnim licima na kraju aprila su iznosili oko 284 miliona eura. Jačamo saradnju sa privredom kroz podršku SME, kao i nekoliko većih projekata.
- Koliko je refinansiranih kredita i koliko su barijera kreditnom rastu bilansi kompanija koji, po mnogim ocjenama, nijesu slika pravog stanja?
U posljedne vrijeme aktuelno je refinansiranje, kao prirodna reakcija klijenata na pad kamatnih stopa, usljed konkurencije među bankama. Što se tiče bilansa i finansijskih izvještaja kompanija, to je tema čiji značaj često naglašavam. Kvalitetno finansijsko izvještavanje bi moralo biti važno kompanijama koje žele da grade dugoročne poslovne veze s partnerima. Pouzdani izvještaji nijesu bitni samo nama bankarima kao kreditorima koji treba adekvatno da procijene (ne)rizičnost plasmana, već i partnerima, potencijalnim ulagačima, sistemu. Ne mogu da kažem da ovdje nemamo pomaka, ali i dalje smo daleko od toga da budemo zadovoljni.
- Koliko je kredita plasirano privredi ukupno a koliko za “zelenu energiju”- gradnju malih HE?
Krediti pravnim licima su krajem aprila iznosili oko 112 miliona eura. U finansiranju zelene energije Erste je tržišni lider, sa ekspertizom i potencijalom da kvalitetno isprati ulaganje u obnovljive izvore. Crna Gora ima velik i neiskorišćen potencijal u hidroenergiji, a obnovljivi izori energije su važni za naš strateški razvoj.
- Da li je u planu snižavanje kamatnih stopa – kada i koliko, s obzirom da se generalno i građani i privreda žale da su visoke?
Prošle godine smo imali snažno snižavanje aktivnih kamatnih stopa, nakon talasa snižavanja pasivnih. Na nekim vrstama kredita kamatne stope su pale za više od dva procentna poena. Uveli smo niz olakšica i kod sredstava obezbjeđenja. Reakcija tržišta potvrđuje da smo dobro shvatili potrebe klijenata i kvalitetno odmjerili ponudu.
Nesporno je da se razlika u kamatnim stopama u odnosu na ostale zemlje Evrope smanjuje, posebno kod dugoročnih kredita. Bonitetni klijenti danas dobijaju povoljnije uslove. Oni manje bonitetni i oni koji ne pridaju adekvatnu pažnju kvalitetu upravljanja biznisom i dokumentovanju poslovanja, nose veći rizik. Samim tim se i zadužuju po nepovoljnijim uslovima.
- Građani kažu da su sve banke paralelno sa snižavanjem kamata počele da povećavaju naknade. Da li su utemeljene te primjedbe, kada je Vaša banka u pitanju?
Većina banaka u Crnoj Gori je bila naslonjena na kamate kao izrazito dominantan izvor prihoda, što može da ukaže na nerazvijenost bankarskih usluga. Razvojem savremenih usluga, globalizacijom, mijenjaju se i potrebe klijenata i sve su važnije napredne usluge vezane za transakcije, digitalne platforme… U Erste ćemo takođe više pažnje usmjeriti na jačanje nekamatonosnih prihoda – prvenstveno kroz uvođenje novih usluga i tarifa povezanih s njima.
- Koji su planovi u oblasti elektronskog bankarstva?
Elektronsko bankarstvo je budućnost, a digitalizacija jedan od naših strateških stubova. Ipak, podaci o korišćenju elektronskog bankarstva u Crnoj Gori jasno pokazuju u kolikom smo zaostatku za zemljama okruženja. Tu postoji neiskorišćen potencijal. E-bankarstvo je sada zastupljenije među privrednicima, ali će se i to mijenjati stasavanjem tehnološki potkovanih generacija koje žele brzu, jednostavnu i pouzdanu uslugu i pregled obaveza, transakcija i računa na jednom mjestu. Na to ukazuju i naši podaci o korišćenju Erste Netbankinga, koje je za manje od dvije godine poraslo više od 50%.
- Koliko zaposlenih imate i da li je u planu smanjenje ili možda povećanje? Koliko je uloženo u kupovinu novog poslovnog prostora?
Naš tim ima 272 zaposlena. Raste i dalje jer širimo poslovanje, prihvatamo nove standarde koje propisuje regulator, a dodatno i Erste grupa, a sve to stvara potrebu za dodatnim kadrom. U posljednjih 10 godina smo zaposlili više od 110 ljudi. Od dolaska Erste utrostručili smo tržišno učešće – sa 4 na preko 12%. Naši ciljevi i strategija nameću potrebu za novim prostorom drugačijeg koncepta, koji će omogućiti zaposlenima da iskažu svoje dobre osobine u kolektivu i radu s klijentima. U novom sjedištu Erste banke okupili smo službe do tada „rasute“ na tri lokacije u Podgorici. Brža komunikacija i jača interakcija u open-space prostoru unaprijediće način na koji radimo, a time i kvalitet naše usluge. U kupovinu i opremu prostora i nove filijale smo uložili oko 9 miliona eura. Investicija će nam u narednim godinama donijeti veliku uštedu jer smo znatno smanjili trošak zakupa, a objekat je energetski efikasan, rađen po najnovijim standardima. Uspjeli smo da obezbijedimo sve sadržaje za zaposlene koje nam diktiraju standardi grupe, a istovremeno imamo najmanji utrošak po opremanju jednog radnog mjesta među članicama Erste grupe.
- Iz Svjetske banke su ocijenili i da je veliki broj banaka na ovom tržištu – jedna na 40.000 stanovnika. Očekujete li promjene?
Broj banaka je iznad optimuma ako pogledate veličinu i strukturu tržišta. U regionu, Crna Gora je prema tom pokazatelju apsolutni prvak, a slijedi Slovenija u kojoj je odnos 1 banka na 100.000 ljudi. U Rumuniji, na primjer, imate jednu banku na 620.000. Promjene očekujem. Potrebne su i tržištu i bankama.
- IZ SB su takođe kritikovali rasprostranjenost kreditiranja povezanih lica i slabo korporativno upravljanje. Koliko je to realan problem?
Na ovo pitanje odgovoriću iz vizure banke koju predstavljam. Primjenjujemo načela korporativnog upravljanja i kontrolišemo kreditiranje povezanih lica prema strogim standardima Erste grupacije.
