B.PROROČIĆ: ISMAIL KADARE-VELIKAN ALBANSKE KNJIŽEVNOSTI KOJI JE PRELAZIO GRANICE VREMENA I EPOHA

Postoje oni pisci koji se rode u vremenu nevremena, kada riječ koliko bude snažna i jaka ali isto toliko bude i opasna za samog autora. U vremenima kada se moderna Albanija tek izgrađivala, 1936. godine u „kamenom gradu“ Đirokastri (alb. Gjirokastër), rodio se Ismail Kadare (alb. Ismail Kadare). Njegovo stvaralaštvo ne samo da je oblikovalo već i snažno uticalo na albansku književnost, pružajući univerzalne poruke koje su odjeknule širom ondašnje Evrope koja se nalazila pod ,,gvozdenom zavjesom“. Kadarove knjige, svojom originalnošću i značajem, donijeće mu slavu širom Evrope, prevođene na brojne evropske i svjetske jezike, takođe i nagrađene prestižnim priznanjima. Postaće simbol literarne moći i kulturnog nasljeđa Albanije, predstavljajući most između Istoka i Zapada i podsticaj mnogim piscima i intelektualcima. Njegov rad će biti prepoznat kao trajni doprinos svjetskoj književnosti, osiguravajući mu mjesto među najvećim piscima našeg vremena.

Kadareov opus je duboko ukorijenjen u albanskoj istoriji i kulturi, ali njegove teme moći, tiranije i ljudske prirode imaju univerzalni značaj. Njegova prva značajna knjiga, „General mrtve vojske“ (alb. Gjenerali i ushtrisë së vdekur) (1963), koristi priču o italijanskom generalu koji dolazi u Albaniju da ekshumira posmrtne ostatke svojih vojnika kao sredstvo za istraživanje apsurdnosti rata. Kroz ovaj roman, kao i kroz mnoga druga djela, Kadare koristi bogatu simboliku i alegoriju, spajajući realistične prikaze sa nadrealnim elementima.Kadareova sposobnost da kroz jednostavnu, ali snažnu naraciju prikaže kompleksnost ljudskih sudbina, učinila je ovaj roman ključnim djelom u evropskoj književnosti. Preveden na mnoge jezike, „General mrtve vojske“ omogućio je Kadareu globalnu publiku i postavio temelje za njegovu međunarodnu karijeru. Kritičari su ga hvalili zbog njegove vještine da kombinuje realizam sa simbolikom, stvarajući priče koje su istovremeno lokalne i univerzalne. Roman je takođe bio adaptiran u film, što je dodatno povećalo njegovu popularnost i uticaj. Ismail Kadare je kroz ovo djelo pokazao ne samo literarni talenat, već i hrabrost da se suoči sa bolnim temama koje su duboko ukorijenjene u kolektivnom sjećanju. Ova knjiga je samo početak njegovog bogatog književnog opusa koji će ga svrstati među velikane svjetske književnosti.

Jedan od njegovih značajnijih romana, „Hronika u kamenu“(alb. Kronikë në gur) (1971), pruža pogled na život u njegovom rodnom gradu tokom Drugog svjetskog rata kroz oči mladog dječaka. Ovaj roman ne samo da istražuje lične i kolektivne sudbine, već i reflektuje složene društvene odnose i istorijske događaje koji oblikuju ljudske živote. Kroz perspektivu mladog dječaka, Kadare prikazuje svakodnevne borbe i adaptacije stanovnika Đirokastre dok se suočavaju sa invazijom talijanskih, grčkih i njemačkih snaga. Dječak, kroz svoju maštovitost i nevin pogled na svijet, prenosi atmosferu grada koji se nalazi u stalnom stanju promjene i nesigurnosti. Roman je bogat detaljima o životu u Đirokastre, sa posebnim fokusom na arhitekturu i kamene strukture grada, koje simbolizuju izdržljivost i stabilnost naspram haosa rata. Kroz živopisne opise i metafore, Kadare dočarava atmosferu grada i prikazuje kako lokalne legende i mitovi imaju dragocjenu ulogu u svakodnevnom životu ljudi, pružajući im utjehu i smisao u teškim vremenima. Glavni junak, dječak, prolazi kroz emotivnu transformaciju dok svjedoči razaranju, gubitku prijatelja i porodice i strahotama rata. Ovaj proces gubitka nevinosti i suočavanja sa stvarnošću rata je centralna tema romana, što ga čini univerzalno razumljivim i emocionalno snažnim djelom. „Hronika u kamenu“ je prepoznata po svojoj sposobnosti da kroz lične priče i bogate opise grada reflektuje širu ljudsku situaciju suočavanja s nasiljem i promjenama. Roman je preveden na mnoge jezike i visoko cijenjen zbog svoje književne vrijednosti i dubokog uvida u ljudsku prirodu i snagu. Ovo djelo, zajedno sa drugim romanima Ismaila Kadarea, postavlja ga kao itekako značajnog pisca koji ne samo da istražuje albansku istoriju i kulturu, već i pruža univerzalne poruke o ljudskoj snazi i potrazi za smislom u vremenu haosa.

Ismail Kadare je bio hrabar kritičar Envera Hodže i komunističkog režima, koristeći književnost kao sredstvo otpora. U vremenu kada se Albanija nalazila pod snažnom političkom i vojnom cenzurom Hodžinog režima nakon Drugog svjetskog rata sve do pada komunizma, Ismail Kadare se trudio da kroz svoja djela izrazi kritičke stavove prema režimu. Njegov roman ,,Palata snova“ (alb. Pallati i ëndrrave) iz 1981. godine koristi istorijske i mitološke paralele kako bi kritički prikazao tiraniju i megalomaniju vlasti. Ovaj roman istražuje totalitarni sistem kroz priču o instituciji koja prikuplja i analizira snove građana, tražeći potencijalne zavjere protiv države. Kroz alegoriju, Kadare prenosi snažne političke poruke o opresiji, kontroli i manipulaciji. Njegova sposobnost da kroz književnost iznese subverzivne ideje učinila ga je značajnom figurom u borbi za slobodu izražavanja u Albaniji. „Palata snova“ nije samo kritika totalitarizma, već i dublje istraživanje načina na koji vlast može manipulisati ljudskim umovima i snovima. Kroz kompleksne likove i simboliku, Kadare osvjetljava opasnosti apsolutne moći i nedostatka slobode.

Godine 1998. Ismail Kadare je objavio roman „Elegija za Kosovo“ (alb. „Tri këngë zie për Kosovën“), koji se bavi temama rata, istorije i etničkih sukoba na Balkanu. Ovaj roman, može se smatrati kako književnim tako i istoriografskim istraživanjem.Kadare koristi „Elegiju za Kosovo“ da kritikuje stalne etničke sukobe i neslogu među balkanskim narodima. On istražuje kako istorija oblikuje identitet i kako stari sukobi nastavljaju da utiču na sadašnjost. Roman sugeriše da je nedostatak jedinstva među balkanskim narodima glavni razlog njihovih neuspjeha i patnji.Kadare takođe koristi epsku poeziju kao sredstvo da prikaže kulturne razlike i zajedničke tačke među balkanskim narodima. Kroz likove guslara, koji pjevaju epske pjesme o starim bitkama, autor pokazuje kako se istorija i mitovi prenose kroz generacije, oblikujući kolektivnu svijest i identitet naroda.„Elegija za Kosovo“ Ismaila Kadarea je roman koji nudi duboko promišljanje o prošlosti Balkana i njenom uticaju na sadašnjost. Kroz istorijski okvir Bitke na Kosovu, Kadare istražuje teme etničkog sukoba, identiteta i zajedništva. Kadare koristi književnost da prikaže vjekovne tenzije između Srba i Albanaca. Roman naglašava kako su ove istorijske nesuglasice doprinijele savremenim konfliktima, uključujući i etničko čišćenje nad Albancima na Kosovu tokom devedesetih godina.Ova knjiga je značajno književno djelo koje poziva na razumijevanje i pomirenje u turbulentnoj regiji Balkana

Kadareova djela su često bila podložna cenzuri, ali njegova vještina da koristi alegoriju i simboliku omogućila mu je da izbjegne potpunu zabranu i da ipak prenese svoje kritičke stavove. Kroz svoje romane, Kadare je uspio da prikaže albansku stvarnost na univerzalan način, što mu je donijelo međunarodno priznanje i učinilo ga glasnikom slobode i pravde. Kadareova književna hrabrost i inovativni pristup pripovedanju inspirisali su mnoge da prepoznaju važnost slobodnog izražavanja i kritičkog mišljenja, čime je postao značajna figura ne samo u albanskoj književnosti, već i u globalnom kontekstu borbe za ljudska prava. Njegov stil karakterišu bogate metafore, simbolika i duboka psihološka analiza likova. Ismail Kadare je svojim djelima uspoo da premosti kulturne i jezičke barijere, pružajući čitaocima širom svijeta uvid u albansku istoriju, društvo i dušu. Njegovo književno nasleđe živjeće kroz generacije, podstičući buduće pisce i čitaoce da istraže dubine ljudske prirode kroz prizmu bogate albanske tradicije i univerzalnih tema.

Ismail Kadare, albanski pisac koji je živio između dva vijeka u vremenima kada je Albanija bila zatvorena država za pisce, intelektualce, slobodu javne riječi i govora, uspio je snagom svojih djela da pokida okove vremena i prostora. Čitan i prevođen, hvaljen i osporavan, bio je itekako duboko svjestan svog etičkog i etničkog integriteta i identiteta, znajući da će njegova riječ i njegova djela pokazati Evropi i svijetu literarnu snagu države orlova. Da li je uspio? Jeste, snažno i nesumnjivo. Kadare je kroz svoje romane i eseje razotkrivao stvarnost koja je bila skrivena iza gvozdene zavjese, koristeći književnost kao oruđe za borbu protiv tiranije i represije. Njegova djela, kao što su „General mrtve vojske,“ „Hronika u kamenu“ ,,Palata snova,“ nisu samo odrazili složenost albanskog društva već su i univerzalni prikaz borbe za ljudska prava i slobodu izražavanja. U vremenima kada je sloboda bila luksuz, Kadare je svojom hrabrošću i literarnom snagom uspio da prenese glas onih koji nisu mogli govoriti. Njegove riječi su bile svjetionik nade i otpora. On je dokazao da literatura može nadvladati sve barijere, fizičke i metaforičke i ostati trajno svjedočanstvo piščeve kreativnosti. Kroz sve svoje izazove i trijumfe, Kadare je ostao vjeran sebi i svom narodu, koristeći književnost kao most između prošlosti i budućnosti, između Albanije i svijeta. Njegovo naslijeđe je neprocjenjivo, a njegov uticaj snažan. Njegove riječi su ne samo oblikovale albansku književnost već su i dale doprinos svjetskoj književnoj baštini. U svijetu đe se granice često čine nepremostivim, Kadare nas je podsjetio da je moć riječi bezgranična.

(Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Đerić: MANJE SIVE EKONOMIJE U ULCINJU, NEMA SELEKTIVNOSTI U NAŠEM RADU

TV CG, Naši u svijetu: HEROJI NJUJORKA IZ ULCINJA

KONCERT “ZAUSTAVITE RAT – NDALENI LUFTËN”

CEDIS: U PONEDJELJAK I UTORAK DJELOVI ULCINJA BEZ STRUJE
CEDIS: U PONEDJELJAK I UTORAK DJELOVI ULCINJA BEZ STRUJE

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) je Portalu Ul-info saopšteno da će u ponedjeljak i utorak, 22. i 23. jula, bez struje ostati sljedeća naselja:   u ponedjeljak: – u terminu

Bajraktari:  I LOKALNA VLAST SNOSI ODGOVORNOST ZA LOŠU TURISTIČKU SEZONU
Bajraktari:  I LOKALNA VLAST SNOSI ODGOVORNOST ZA LOŠU TURISTIČKU SEZONU

Predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokretsa URA i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari rekao je da će Ulcinj, ove godine, nažalost, imati jednu od najlošijih sezona zadnjih decenija.

Bar: Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja dobilo licencu za rad
Bar: Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja dobilo licencu za rad

Nevladino udruženje Lea Bar dobilo je licencu za Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u Baru. U skladu sa  standarima Sklonište je na tajnoj adresi, kapaciteta osam osoba i radi svakodnevno 24 sata.

Solana: NEMA PROIZVODNJE SOLI, ALI STANJE SE POBOLJŠAVA
Solana: NEMA PROIZVODNJE SOLI, ALI STANJE SE POBOLJŠAVA

Ulcinjska solana je dugi niz godina imala problema sa zadržavanjem vode. Oštećeni i zapušteni nasipi su vremenom popustili i sa vodom se nije moglo upravljati. Kako se ističe, prošle godine predstavnici

Početkom avgusta u Ulcinju: NASTAVAK NJEMAČKE ŽURKE
Početkom avgusta u Ulcinju: NASTAVAK NJEMAČKE ŽURKE

Nastavak prve njemačke žurke “Sladoled od malina za doručak” u Crnoj Gori predviđen je za 10. avgusta. Mjesto je isto kao ranije, Safari Beach na Velikoj plaži u Ulcinju. Takođe, organizator je isti, Michael