Posljednje kiše i događaji nakon njih ostavili su u Kručama jeziv prizor. Stotine vikendaških kuća iz tog prekrasnog kraja, ali i nekih Ulcinjana, završiće, prije ili kasnije – u moru. “Ovome spasa nema. Samo još jedna ovakva kiša i sve ovo ide u more”, kaže vikendaš u Kručama Lazar Lazarević.
Taj državljanin BiH, rodom iz Brčkog, ne može da se načudi kataklizmičnim scenama nakon prošlonedjeljnih kiša u ovom naselju koje se nalazi duž magistralnog puta Ulcinj-Bar, na petom kilometru prema najvećoj crnogorskoj pomorskoj luci. Jer, klizište koje je proradilo ostavilo je tektonske posljedice na oko 50 kuća i teško oštetilo puteve. Pristup naselju je zabranjen, a svi koji to čine, idu na ličnu odgovornost. Saznanje da u svakom trenutku klizište može da se pokrene, stvara neprijatan osjećaj kod ljudi.
Iz Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda u opštini Ulcinj kažu da su stalno na terenu. “Vlasnicima oštećenih kuća pomoć svakako neće izostati ni sa opštinskog ni sa državnog nivoa”, navodi gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka.
No, preko 90 odsto onih koji imaju kuće ili neku nekretninu u tipično vikendaškom naselju Kruče su strani državljani, uglavnom Srbije i Rusije. Srbi su tu dolazili uglavnom nakon zemljotresa 1979. godine, a Rusi 2,5 decenije kasnije. Dok su Srbi pretežno gradili male kuće ili vikendice soc-realističkog tipa, Rusi su pravili vile. Zato šteta koja je napravljena od posljednje erozije iznosi oko dva miliona eura i veliko je pitanje da li će ona ikada biti sanirana.
“Sami smo krivi, sami to moramo i sanirati”, kaže Raša Milenković iz Smederevske palanke ističući da su nekretnine u Kručama građene bez neophodnih zemljanih radova i potpornih zidova.
To je svakako bilo neophodno ukoliko se zna da je naselje Kruče sa nagibom od preko 30 stepeni i, shodno karti povoljnosti terena za urbanizaciju na Primorju, uvršteno u potencijalno nestabilno.
Treba li se onda čuditi što starosjedioci tog pitomog naselja nijesu nikada gradili kuće na tom prostoru, već jedino iznad magistralnog puta, odnosno 300-400 metara vazdušne linije od morske obale.
A bili su to vrijedni i radišni ljudi koji su živjeli od maslinarstva i ribolova. Poslije zemljotresa većina se iselila po bijelome svijetu, pretežno u Francusku.
Zbog obilja mediteranskog rastinja i izvora vode, priroda na tom prostoru djeluje veoma blagotvorno po ljudski organizam. Po jednoj teoriji, i naziv sela potiče od mnogobrojnih izvora na tom području (alb. kru -izvor).
U Kručama su predivne kamenite plaže i čarobne uvale, gdje Ulcinjani dovode svoje goste na ljetnje piknike, uz ribu i vino. U neposrednoj blizini obale je hrid Stari Ulcinj, čiji podvodni mozaici zadivljuju ronioce.
Baš kao što umjetnike i istoričare zadivljuje “villa rustica” tj. velika seoska kuća u Kručama, sagrađena u VI vijeku nove ere, iz vremena vizantijskih careva Anastasija, Justina I i Justinijana I. Ostaci mozaika, keramike i novca koji su pronađeni u Kručama, govore o tome da ta “villa rustica” predstavlja do sada najvrijedniji otkopani kompleks na području Ulcinja, uz jedinstvene komplekse kakvi su Stari grad i Šas (Svač).
Veliko je pitanje kako će se dalje odvijati situacija na tom prostoru koje je za 35 godina temeljno devastirano betonizacijom i apartmanizacijom. Na brojnim kućama i vikendicama već je okačen natpis “Prodaje se”. Ali, kupaca nema iako se nekretnine nude po bagatelnim cijenama.
Realno je očekivati da će najveći dio od oko 300 kuća na tom potezu završiti u moru, pa će se tek neznatan broj njihovih vlasnika odlučiti da ovog proljeća obavi rekonstrukciju.
Jedino je izvjesno da će se obnoviti oštećeni dio magistrale koji prolazi kroz ovo naselje. Najavljeno je da će početkom aprila biti završeni radovi na sanaciji oko 100 metara puta Ulcinj-Bar, jer se vozila sada kreću samo jednom kolovoznom trakom. U ovu rekonstrukciju “Crnagoraput” je uložio oko pola miliona eura. (Monitor)
