Ovo je drugi put da Vlada ’na mala vrata’ pokušava da nacionalizuje privatnu imovinu koja se nalazi u zoni morskog dobra. Ono što su imali vjekovima, građani su trebali da na početku trećeg milenijuma, u zakonskoj proceduri, izgube. To je neustavno i antievropski“, kaže poslanik u Skupštini Crne Gore Dritan Abazović.
I ostali predstavnici naroda sa Primorja, kao i nevladine organizacije i građani, nijesu imali dileme da se radi o pravnom pokušaju otimačine najvrijednije imovine. „Taj zakon bi uveo diskriminaciju Primoraca koji imaju imovinu u zoni morskog dobra u odnosu na ostale građane. Vlast je htjela oduzeti legalno stečenu imovinu i proglasiti je državnom. Princip sticanja imovine mora biti jednak i za građane i za državu“, rekao je predstavnik Matice Boke Ivan Starčević.
Na skupu te organizacije svi prisutni su se složili da će, ukoliko se Prijedlog tog pravnog akta ne povuče iz skupštinske procedure, blokirati puteve. Ljudi su istovremeno bili zahvalni Austrougarskoj imperiji što je imala dobre zemljišne knjige kojima vijek kasnije mogu dokazivati da su vlasnici svoje imovine. Na samoj pjeni od mora, đe stotinama godina žive njihove familije.
Abazović je rekao da je velika manjkavost povučenog zakona što nije jasno precizirao šta podrazumijeva pod „morskoim dobrom“, odnosno šta pod njega potpada. „Na primjer, Solana ne spada u morsko dobro, a rijeka Bojana spada. To može samo u Crnoj Gori. Rijeka, koja po definiciji nije morska, spada u morsko dobro, a Solana, koja je morska, ali je prodata kumovima, ne potpada pod morsko dobro“, ističe on.
Prema njegovim riječima, i sadašnja granica nije bila zakonska, odnono „šest metara od najvećeg talasa prilikom najvećeg nevremena“. „U nekim zonama, na području Velike plaže u Ulcinju, ona ide čak dva kilometra u kopno, što može da obuhvati jedino talas cunamija“, dodaje Abazović.
Uviđajući da je đavo odnio šalu, reagovali su čak i iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Direktor te institucije Rajko Barović je rekao da predložene izmjene Zakona o eksproprijaciji, kao i sličan stav Vrhovnog suda od prije dvije godine, „dovode građane u neku, najblaže rečeno, nedoumicu, i to s pravom“. Navodeći da se odredbama novog zakona trebaju garantovati svojinska prava, on je zaključio da je „svojina svetinja i neprikosnoveno pravo koje se još od Rimskog prava ne smije dirati“.
Građansko vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je, naime, krajem 2013. godine donijelo stav da vlasnici zemljišta u pojasu morskog dobra zapravo nijesu vlasnici svoje imovine i da je ne mogu koristiti prije nego što, kao i svaki drugi koncesionar, ne zaključe ugovor sa JP „Morsko dobro“ iz Budve!? Tim povodom Bokelji su najaviloi potpisivanje peticije kojom će od Vrhovnog suda tražiti da taj svoj pravni stav stavi van snage.
„Takvi stavovi su mogući jer zakone o morskom dobru donose oni koji nemaju ni metra u more“, kaže poznati bokeljski filatelista iz Kamenara Tomo Katurić.
Slično je mišljenje poslanika iz Herceg-Novog Obrada Gojkovića. „Prijedlog zakona je odobravao svojinu u slučaju koncesije. Znači, oni bogataši koji su došli prije nekoliko godina mogu imati svojinu dok koncesija traje, dok se nama starosjediocima to pravo oduzima“, rekao je on ističući da „djeca koja naslijede tu imovinu morali bi da zaključe konvesiju da bi zadržali pravo vlasništva nad nekretninama!?“
Kako je pravilo u politici da tajming za neki prijedlog ili odluku nije slučajnost, navodi se da se sve dešava u trenutku kada se donose propisi u vezi sa očekivanim početkom geoloških istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju.
Nakon desetina amandmana na taj zakon i čitave atmosfere koja je stvorena, Vlada je u srijedu nevoljno povukla ovaj Prijedlog zakona. Čak je i Ministarstvo održivog razvoja i turizma imalo amandmane na taj svoj akt. To je možda i očekivano, jer je prijedlog zakona već 14 mjeseci u parlamentarnoj proceduri. „Potrebno je zakon dobro pročitati, jer je izazvao burnu reakciju javnosti“, navodi predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Gojković dodaje da je potrebno izraditi novi zakon, jer se postojeći prijedlog ne može ispraviti amandmanima pošto je, kako zaključuje, njegov koncept u potpunosti promašen.
Primorci su, inače, bili uvjereni da će se to desiti ne samo zbog snažnog pritiska javnosti i prijetnji blokadom puteva, već prije svega zato što strani državljani, od kojih su većina iz zapadnih država, imaju velike zemljišne komplekse u svom vlasništvu u zoni morskog dobra. Svako zadiranje u njihova prava bio bi prvorazredni skandal.
Zato su se oni odmah obavjestili svoje ambasade u Podgorici, uključujući i Delegaciju Evropske unije, o namjerama crnogorskih vlastodržaca. Jer, nakon otvaranja pristupnih pregovora, svoj sud o svemu ovome mora da da i Evropska komisija. (Monitor)
