U Crnoj Gori se svake godine registruje između 400 i 450 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2016. godina, dok je ukupan broj umrlih bio preko 110.
Posljednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori tako je godišnje umiralo između 60 i 100 osoba, pa je najviše u ovom stoljeću do 2016. godine, a to su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke, bilo prije deset godina – 2010. godine. Dalje slijede 2011. godina sa 103 umrlih, 2014. godina sa 101 umrlih i 2006. godina sa 94 umrle osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003 i 2004. godine, a to su 62 i 65 osobe.
Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009. i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola.
Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
- otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
- promjene veličine i oblika dojke,
- stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
- svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,
- uvlačenje bradavice i
- sekret iz bradavice.
Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje,
a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči.
Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
- prva menstruacija prije 12. godine,
- prvi porođaj poslije 30. godine,
- nerađanje,
- kasniji ulazak u menopauzu i
- promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje su najvažnije i koje treba dobro zapamtiti su:
- osobe – žene najčešće same otkriju čvor,
- većina čvorova nije kancer i ono najbitnije
- otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR)
