Sloboda izražavanja treba da bude u vrhu političke i građanske agende razvoja crnogorskog društva, što trenutno nije slučaj, poručeno je sa okruglog stola „Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija”.
Okrugli sto organizovan je u sklopu istoimenog projekta, koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u partnerstvu sa Institutom za medije i UL info, a koji je podržan od Evropske unije kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).
Direktorica CEDEM-a Milena Bešić kazala je da je sloboda izražavanja kamen temeljac demokratije jer omogućava debatu, razmjenu ideja i konstruktivnu kritiku, pa da je zato potrebno ulagati kontinuirane napore u njeno očuvanje.
“Upravo zato je naša zajednička uloga da ojačamo svijest o važnosti slobode izražavanja i borbe protiv govora mržnje. Moramo se zalagiti za okruženje u kojem novinarima neće biti potrebna hrabrost da postavljaju pitanja, i u kojem NVO mogu konstruktivno kritikovati bez straha od represije”, istakla je Bešić.
Ona je rekla da se moraju zalagati za okruženje u kojem će se poštovati i izvršavati sudske odluke i u kojem govor mržnje i nasilje nijesu prihvatljiva reakcija na nečija lična svojstva i različitosti.
Programska menadžerka CEDEM-a Andrea Mićanović prestavila je izvještaj procjena potreba u pravosuđu, kao i monitoring suđenja koje tretiraju tu oblast.
Ona je rekla da su rezultati monitorniga pokazali da se sudije rijetko pozivaju na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP).
Mićanović je kazala da su u zaključicima procjene potreba i procesa monitoringa ukazali da je, kako bi se osnažilo pravosuđe, ali i primjena standarda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), potrebno rasteretiti sudije i državne tužioce i osnažiti njihove stručne i profesionalne kapacitete, budući da u nekim sudovima i tužilaštvima nedostaje preko 50 odsto kadrovskih kapaciteta.
Kako je dodala, treba pronaći mehaizme za jačanje partnerstva između medija i predstavnika pravosuđa i intenzivjie edukovati medije u oblasti ljudskih prava, osnova parničnog, krivičnog, prekršajnog i upravnog postupka.
Mićanović je kazala da se u preporukama ukazuje i na potrebu edukacije građana o ljudskim pravima, na način što će se koncept ljudskih prava uvesti kroz odgovarajuće programe, čak i kroz predškolsno obrazovanje.
Prema njenim riječima, potrebno je redefinisati programe osnovnog i srednjeg obrazovanja tako da se direktno bave konceptom ljudskih prava, ali i van sfere formalnog obrazovanja intenzivnije edukovati građane o ljudskim pravima.
Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Dina Knežević, kazala je da u toj insituciji iz godine u godinu imaju povećan broj prijava, ali da to ne znači da ima više diskriminacije, već da grupa ima bolja saznanja o pravu koje joj je povrijeđeno.
Ona je rekla da posljednjih godina institucija Ombudsmana ima sve veći broj pritužbi od NVO sektora koji se bavi ljudskim pravima.
“Vidljivo je bilo da se veći broj pritužbi odnosi na LGBT populaciju, imali smo talas sa ženama u politici, a posljednjih godina sve je veći broj pritužbi na govor mržnje usmjerene na RE populaciju, što se poklapa sa trendom veće distance u odnosu na tu populaciju”, navela je Knežević.
Ona je rekla da to pokazuje da se govor mržnje preliva i na neke druge zajednice i manje brojne narode.
“Moramo da kreiramo drugo tlo, kontra-narativ. Naša institucija, na primjer, ima poraktivnu i edukativnu ulogu”, navela je Knežević.
Ona je kazala da se ne bore isključivo pokretanjem postupaka, već putem promocije i suzbijanja govora mržnje, edukacijama preko Uprave za kadrove.
“Smatram da je to glavni ključ i karika za borbu protiv govora mržnje”, istakla je Knežević.
Ona je rekla da su statistički podaci dobra smjernica i polazna osnova za kreiranje daljih politika, ali ne i podloga za samo i isključivo bavljenje represivnim vidom borbe protiv govora mržnje.
Novinar i analitičar medija Dragoljub Duško Vuković naveo je da je puno energije potrošeno, a da rezultati u ovoj oblasti nijesu vidljivi.
“Bojim se da su neke stvari bile bolje u društvu koje smo nazivali samoupravni socijalizam u odnosu na sadašnje demokratije, posebno ove “naše”, koja se na našim prostorima pokazuje u iskrivljenoj i lažnoj formi. Mislim da nijesmo napredovali, ali ne znači da ne treba pokušavati i ulagati u taj proces”, naveo je Vuković.
On je rekao da u nekim slučajeva ima opravadnja kad se kaže da novinari loše izvještavaju, ali i da postoje “situacije kada novinari moraju opravdano reagovati”.
Komentarišući navode o negativnom uticaju medija na rad pravosuđa, Vuković je pitao zašto bi treća grana vlasti bila oslobođena kritike i odgovornosti, ako od te odgovornosti nije oslobođena zakonodavna i izvršna vlast.
Vesna Rajković Nenadić iz Instituta za medije rekla je da su u toj organizaciji u posljednjih šest mjeseci uočili porast broja slučajeva govora mržnje.
Ona je rekla da sporni govor mržnje dolazi od predstavnika vlasti i vjerskih zajednica.
“U uredničkom sadržaju nema govora mržnje, mediji uglavnom prenose i propuštaju da objasne da je to govor mržnje ili sporan govor. Ali oni nijesu genratori govora mržnje. Nekada generatori budu desno orijentisani mediji, poput IN4S-a i portala Aktuelno”, navela je Rajković Nenadić.
Ona je kazala da se govor mržnje širi u komentarima čitalaca, ali da se najprizemniji primjeri te pojave mogu vidjeti u komentarima na Fejsbuk /Facebook/ stranicama medija.
Glavni urednik UL-info portala Mustafa Canka naveo je da sve insitucije treba da budu transparentne i da se edukuju.
“Moraju da budu svjesni svoje odgovornosti, da ne mogu da rade samo u svojim malim zatvorenim sudnicama. Transparentnost i otvorenost je i za njih ljekovita, bez obzira na to što se žale”, kazao je Canka.
On je rekao da u Crnoj Gori, za razliku od pojedinih zemalja regiona, nema tabloidnog novinarstva, dodajući da je važno da se prag etičnosti sačuva.
“A možemo ga sačuvati samo ako stojimo na kodeksu novinara. Moramo da radimo svoj posao, budemo odgovorni prema sebi i svojoj publici”, kazao je Canka.
