Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), u utorak, 02. februara, pridružiće se globalnoj kampanji obilježavanja Dana močvarnih staništa, koja se sprovodi širom svijeta sa ciljem ukazivanja na njihovu važnost ali i sve veću ugroženost. Ove godine Svjetski dan močvarnih staništa, ima za temu održive prihode, a kako je Ulcinjska solana nekada bila simbol harmonije čovjeka, njegovog rada i opstanka miliona ptica, ovaj važan datum proslavićemo na crnogorskom ptičijem aerodromu, u nadi da će se istorija ponoviti.
Iako se kampanja širom svijeta obilježava realizacijom aktivnosti na lokalitetima Ramsar močvarnih staništa od međunarodnog značaja, što Solana još uvijek nije, ovaj datum će poslužiti i kao napomena nadležnim institucijama da realizuju obećanja vezana za međunarodnu zaštitu ovog lokaliteta. Naime, Ulcinjska solana je jedno od posljednjih utočišta za milione ptica koje se tu odmaraju i hrane na svom dugom putu ka Africi.
Ovim putem podsjećamo Ministarstvo održivog razvoja i turizma na obavezu slanja formulara Ramsar sekreterijatu, za upis Ulcinjske solane na listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja. Takođe podsjećamo da je proces proglašenja Ulcinjske solane spomenikom prirode, u okvirima nacionalne zaštite, obustavljen zbog nedostatka pismene saglasnosti resornog ministarstva. Sa druge strane Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je ovu saglasnost obezbijedilo još prije mjesec dana.
Više od milijardu ljudi ekonomski zavisi od močvarnih staništa
Zahvaljujući močvarama više od milijardu ljudi ostvaruje prihode od različitih aktivnosti poput ribarstva, poljoprivrednih usjeva, turizma, korišćenja vode. Močvare osiguravaju i znatno više od ekonomske dobiti. One predstavljaju bogatstvo biodiverziteta, čuvaju naše obale, predstavljaju prirodan sunđer kod poplava, prečišćavaju nečistoće i akumuliraju karbon dioksid čime ublažavaju i klimatkse promjene.
Vrlo često zanemarujući ulogu močvarnih staništa u svom opstanku, čovjek iste koristi za otpadne vode ili ih isušuje što je dovelo do gubitka od 64% močvara u posljednjih stotinu godina.
Slična sudbina prijeti i Ulcinjskoj solani koja je 2012. godine, u prostorno-planskoj dokumentaciji trebala biti identifikovana kao građevinsko zemljište, što je brzom i efikasnom reakcijom civilnog sektora tada spriječeno. Solana još uvijek nije oslobođena planova za gradnju turističkih kompleksa što je vidljivo i iz nacrta Prostornog plana posebne namjene za obalno područje.
Stvaranje prihoda kroz očuvanje močvarnih staništa predstavlja obostranu korist koju je čovjek naročito osiguravao kroz proizvodnju soli. Naime, solane su najbolji primjeri sinergije aktivnosti čovjeka i prirode, a nama najbliži takav primjer je Sečoveljska solana na sjeveru Jadrana koja je aktivna još od antičkih vremena i već tad zaslužna za procvat grada Pirana. Danas ovu solanu posjećuje preko 50 hiljada posjetilaca godišnje, a glavni prihod ostvaruje tradicionalnom proizvodnjom soli koja je izuzetno cijenjena zahvaljujući svom kvalitetu te prepoznatljivom brendu.
