Tokom mandata premijera Dritana Abazovića, crnogorska vlada je transformisala Specijalno državno tužilaštvo kako bi ono moglo efikasno procesuirati one koji su umiješani u organizovani kriminal i omogućiti zemlji napredak na putu ka EU.
Crna Gora trenutno najviše optimizma crpi iz svog približavanja Evropskoj uniji. Dritan Abazović, bivši premijer ove balkanske zemlje, primjećuje da je EU više entuzijastična u vezi s članstvom njegove zemlje u Uniji nego što su zemlje kandidati zaista spremne da ulože napor da završe reforme koje su uslov za pridruživanje dvadesetsedmorici. Iako javnost podržava pridruživanje EU, mnoge druge teme im se čine važnijima. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i inflacija, su u prvom planu.
Želja Crnogoraca da se pridruže Evropskoj uniji nakon ulaska u NATO 2017. godine, ogleda se, između ostalog, u političkim programima svih parlamentarnih stranaka. U slučaju stranaka koje se smatraju prosrpskim i indirektno proruskim, podrška pridruživanju EU često se čini nešto manje iskrenom, ali je i dalje dovoljno jaka da ne ometa napredak u pregovorima o pridruživanju, zbog čega se ova zemlja sa populacijom od približno 620.000 smatra, uz Albaniju, najprogresivnijom od šest balkanskih kandidata. O ovome i drugim aktuelnim temama razgovarali smo sa bivšim crnogorski premijerom, a sada poslanikom Dritanom Abazovićem, koji je bio u Ljubljani i gdje je postao potpredsjednik savjetodavnog odbora Instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES.
Kako ocjenjujete napredak vaše zemlje na putu ka EU?
Nalazimo se u situaciji u kojoj je EU više spremna da nas primi pod svoje okrilje nego što smo mi spremni da provedemo neophodne reforme koje su uslov za ulazak u EU. Sve parlamentarne stranke podržavaju članstvo u EU. Ovo je veoma važno. Možda još zanimljivije, ovo nije baš važno pitanje za građane. Dakle, javnost uglavnom podržava članstvo u EU, ali su im druga pitanja važnija, poput borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije, inflacije, cijena i životnog standarda. Trenutno koristimo geopolitički trenutak, talas koji je izazvala ruska agresija na Ukrajinu. Evropa je konačno shvatila ono što već dugo naglašavamo, da Zapadni Balkan ne smije ostati isključen iz EU kao područje djelovanja trećih zemalja.
Rat u Ukrajini je također mnogo promijenio za kandidate za EU.
Norme i međunarodni standardi, kako ih mi nazivamo, potpuno su izgubili svoju validnost. Mnogima je sada jasno da će članstvo u EU biti prvenstveno politička odluka. Čak i trenutne priče da bi se Ukrajina mogla vrlo brzo pridružiti EU – što snažno podržavam – pokazuju da kriteriji, kvalitet zakona i reformi više nisu važni, već je napredak rezultat geopolitičkog preuređenja našeg dijela svijeta.
Zašto je, osim očigledne činjenice da je to neka vrsta podrške Ukrajini, ova žurba važna za EU?
Unija pokušava ublažiti svoje unutrašnje probleme barem nekom pričom o uspjehu. To je legitimno. Ako žele priče o uspjehu, mislim da je proširenje na Crnu Goru idealno rješenje za oživljavanje procesa proširenja, budući da nema većih otvorenih sporova sa susjedima. Imamo neka otvorena pitanja s Hrvatskom, ali to nije nerješivo. Crna Gora je mala ekonomija, ne može utjecati na druge članice, a osim toga, imamo mali broj stanovnika i ne možemo ni na koji način utjecati na promjenu odnosa snaga. Štaviše, ulazak naše zemlje u Uniju mogao bi biti veliki podsticaj za preostale kandidate s Balkana.
Da li to razumiju u Briselu?
Mislim da su konačno shvatili jednostavnu jednačinu. Prihvatanje Crne Gore bio bi velika motivacija za preostale kandidate iz regije, dobili bi signal da postoje zemlje koje su posvećene članstvu i žele biti u ovom društvu, što je vrlo važno nakon Brexita. To bi također poslalo jasnu poruku trećim zemljama koje imaju ambicije prema manjim državama da je ovo sfera utjecaja Evropske unije. Ovdje vidim priliku i za nas i za EU.
Imate ljude na vlasti koji otvoreno brane srpske interese. Koliko je snažan srpski utjecaj, a kroz njega i ruski, i koliko on može biti toksičan za vašu zemlju?
Ova situacija se mora posmatrati i razumjeti iz dvije perspektive, istorijske i sadašnje. Istorijska činjenica je da je uticaj Srbije oduvijek bio prisutan u našoj zemlji, ta činjenica nam govori da ćemo morati nastaviti živjeti s tim, tendencije iz susjedstva žive stotinama godina. Važno za ublažavanje tih tendencija je da je Crna Gora povratila svoju nezavisnost i da smo se 2017. godine pridružili NATO-u. Ulazak u EU vidim kao krunu napora da se udaljimo od negativnih utjecaja.
Što se tiče trenutnog odnosa snaga u našoj unutrašnjoj politici, istina je da nakon dugo vremena na vlasti imamo Demokratski front, personificiran u predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću. Da su se geopolitičke okolnosti promijenile, možemo vidjeti i iz stava američke administracije prema ovoj stranci. Prethodna administracija je javno izjavila da nisu njihovi partneri i da nisu poželjni na vlasti u Crnoj Gori. Sada svjedočimo šutnji EU i nove američke administracije, a treba naglasiti da je EU ipak više fokusirana na Crnu Goru nego SAD, koje imaju mnogo drugih važnijih pitanja. Šta se u međuvremenu dogodilo sa stavom Demokratskog fronta prema evropskim integracijama može biti predmet analize. Ne kažem da su za, ali se prave mrtvi ili šute o ovim pitanjima i prate razvoj događaja.
Kakvu Evropu želite kao građanin zemlje kandidata za članstvo u EU, vjerovatno ne desničarsku?
Želim je i siguran sam da veliki dio naših građana slično razmišlja, Evropu koja je posvećena izvornim idejama iz osnivačkih ugovora. Ne želimo Evropu koja će kasnije biti podijeljena na proruske i prozapadne članice. Mislim da je to veliki izazov u EU. Nismo ovdje da držimo lekcije, a naravno ne možemo uticati na politike velikih članica, niti imamo tu ambiciju. Govorim kao neko ko je od početka bio veliki evrooptimista i želi članstvo u EU. Želimo ući u Evropu koja je ujedinjena, jedinstvena i progresivna.
Ako se osvrnete na vrijeme kada ste vodili vladu od proljeća 2022. do jeseni 2023. godine, na koje dostignuće ste najponosniji, a zbog čega najviše žalite?
Najponosniji sam na činjenicu da je upravo moja vlada pokrenula istorijske procese koji su omogućili efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Danas ne bismo mogli govoriti o tome da je Crna Gora zatvorila pregovaračka poglavlja da se to tada nije dogodilo. Uspjeli smo promijeniti Specijalno državno tužilaštvo, što je kasnije bilo vrlo uspješno. Naš glavni specijalni tužilac je dobio nagradu od američkog State Departmenta za svoja dostignuća. Uspjeli smo suzbiti krivotvorenje i šverc cigareta, što je bio najveći ilegalni posao u Crnoj Gori četvrt vijeka, a donekle smo uspjeli i suzbiti narko kartele. Nismo u tome u potpunosti uspjeli, ali smo ih desetkovali. Ova operacija je bila najsloženija koju je moja vlada vodila.
Na Balkanu često nije jasno gdje prestaje politika, a počinje kriminal. Kako se političke i ekonomske elite balkanskih zemalja mogu osloboditi kandži organizovanog kriminala?
Ljudi možda nisu svjesni ovoga, ali organizovani kriminal ima vrlo značajan uticaj na ekonomije mnogih zemalja u regionu. Monopoli se grade na štetu potrošača, kroz građevinske projekte i kazina, i na mnoge druge načine se pere prljavi novac. U takvoj situaciji napreduju ljudi koji su poslušni, a ne oni koji su sposobni i kreativni. Organizovani kriminal ima veliku mobilizacijsku moć, mnogo lakše regrutuje ljude nego mnoge druge legitimne industrije, što fundamentalno korumpira cijelo društvo. Europol nam je najviše pomogao otvaranjem online aplikacije Sky, koju su kriminalci koristili za komunikaciju u uvjerenju da je sigurna. Bez nje ne bismo bili toliko uspješni u krivičnom gonjenju organizovanog kriminala. Mislim da će se nešto slično dogoditi i u drugim zemljama u regionu. Kada se to dogodi, u susjedstvu će saznati i koliko je velika mreža ljudi povezana sa kriminalnim podzemljem; sudije, policajci, ljudi iz obavještajnih i sigurnosnih struktura, biznismeni, sportisti i drugi ugledni članovi društva.
Iz dokumenata koje ste vidjeli, shvatili ste da na Zapadu ovo nazivaju balkanskim kartelom. Ko se na Balkanu boji otvaranja transkripata komunikacija iz aplikacije Sky?
Otvaranje Sky-a je korisno za društvo. Mogu ga se bojati samo oni koji su počinili nezakonita djela. Ovo je aplikacija kao i svaka druga. Svi koji su je koristili za legalne aktivnosti nemaju čega da se boje. Otvaranje ove aplikacije nam je pomoglo da otkrijemo ranije nepoznate činjenice o društvu u kakvom smo živjeli, ali toga nismo bili ni svjesni. Slično tome, u SAD-u sada imaju ozloglašeni i za društvo vrlo važan proces otkrivanja Epsteinovih dokumenata, koji potresaju vrhove vlasti, prije toga smo imali Wikileaks.
Ako želimo izgraditi pravedno društvo, moramo znati da će pravda prije ili kasnije pokucati na vrata onih koji je zaslužuju. Vjerujem da se suočavamo s regionalnim političkim zemljotresom. Svi oni koji su se lovili u mutnom u politici i biznisu u svim našim zemljama teško će u narednom periodu moći noću zaspati. Svi ostali možemo biti mirni, jer ćemo nakon regionalnog političkog zemljotresa moći ući u mirnije vode koje svi toliko želimo.
(FOTO: Jože Suhadolnik)
https://www.delo.si/novice/svet/kar-je-epstein-za-zda-je-aplikacija-sky-za-balkan
