Ovaj članak, koji je baziran na naučnim istraživanjima, je isključivo edukativan i namijenjen odraslim osobama starijim od 18 godina, i ne predstavlja medicinski savjet. Molimo Vas da se savjetujete sa doktorom ili farmaceutom prije korišćenja bilo kakve suplementacije.
Kada smo zdravi, jedva smo svjesni postojanja našeg imunog sistema. Taj naš posvećeni odbrambeni sistem neprestano nas štiti od činilaca koji bi mogli da naruše naše zdravlje. Ipak, mi se i dalje možemo razboljeti i kada se to desi postajemo svijesni „borbe“ koja se dešava unutar nas samih.
Od posljednje pandemije pa do dosadnih prehlada i alergija koje nas nekako uspijevaju iznenaditi svake godine, mi se moramo suočiti sa povremenim podsjećanjem na one tanke linije po kojima konstantno hodamo između zdravlja i bolesti. I nije iznenađujuće što baš tada počinjemo razmišljati kako možemo pomoći našem imunom sistemu da nas održi zdrave – ili kako možemo smanjiti trajanje i ozbiljnost bolesti, kada nas ona pogodi.
Suplementacija je kontraverzna tema, posebno kada je cilj izbjeći ili ublažiti bolest. Ova oblast je puna loših savjeta koji imaju za cilj da iskoriste strah ljudi zarad brze zarade. Zato je naša namjera da vas putem ovog teksta, približavajući vam savjete uglednih zdravstvenih i naučnih organizacija i institucija, edukujemo što od dodataka ishrani može pomoći nama i našem imunom sistemu.
Da bi ostali zdravi i bez infekcija, treba znati da naš imuni sistem treba da bude dovoljno jak da bi se borio protiv invazivnih mikroba. ali i dovoljno regulisan da ne učini mnogo štete našim ćelijama, proteinima i tkivima. Ovo ne možemo da dostignemo uzimanjem hrpe suplemenata, već brinući se o sebi. To znači biti dobro nahranjeni, dovoljno naspavani, pravilno hidratirani i kontrolišući stres najbolje što možemo. Postoje nekoliko dodataka koji mogu podržati visokofunkcionalni imuni sistem, ali ako ne brinemo o sebi, suplementi su samo kap vode u okeanu.
Prema specializovanom sajtu examine, koji se bavi nezavisnom naučnom analizom suplemenata i ishrane, tri glavna dodataka (osnovna kombinacija) koji pomažu naš imuni sistem su bijeli luk, vitamin C i vitamin D.
O dobrobitima bijelog luka smo već pisali, ali vrijedi podsjetiti da je preporučena doza 1 do 2 čenja bijelog luka ili 200 – 400 mg ekstrakta tri puta dnevno, uz obrok.
Vitamin C je jedinstven po tome što može biti antioksidant ili pro-oksidant, u zavisnosti od fiziološkog konteksta. Ovaj vitamin je najviše istraživan zbog njegovih efekata na prehladu. Može pomoći kod smanjenja trajanje i ozbiljnosti prehlade, ali samo ako se uzima redovno, prije pojave simptoma. Kod ljudi koji su fizički veoma aktivni, a time i podložniji na prehlade, on isto tako može da smanji pojavu prehlada. Prema examine-u, treba uzeti 1 do 2 grama vitamina C podijeljenog u dozama tokom dana. Potrebna su dodatna istraživanja da bi znali da li se vitamin C bolje absorbuje uz obrok. Nemojte da uzimate preko 2g vitamina C na dan. Za odrasle, gornji podnošljivi nivo vitamina C na dan je 2g.
Niži nivoi vitamina D su povezani sa slabijom funkcijom imuniteta i povećanim stopama akutnih respiratornih infekcija. Prije nego što počnemo suplementaciju vitaminom D, poželjno je odrediti nivoe tog vitamina u našem organizmu. U slučaju manjka, moguća je potreba za medicinski nadziranom intervencijom. Nemojte započinjati bilo kakvu intervenciju bez savjetovanja sa vašim ljekarom. Zbog toga i nećemo dati preporuke za slučaj deficiencije. Ako se pak radi o neadekvatnim nivoima, 800–2.000 IU (20–50 mcg) vitamina D3 dnevno će najvjerovatnije podići nivoe ovog vitamina na adekvatnu razinu, kada će doze od 400–1,000 IU (20–25 mcg) dnevno biti dovoljne za održavanje iste.
Osim osnovne kombinacije, vrijedi pomenuti još jedan suplement koji spada u primarne opcije. Cink je mineral koji podupire imuni sistem i tako pomaže zaštitu od prehlada i drugih infektivnih bolesti. Kao prva linija odbrane, morate osigurati da u vašoj ishrani budu zastupljene dovoljne količine cinka, ali ne previše, jer 40 mg cinka dnevno je gornja podnošljiva granica. U slučaju prehlade, sisajte cink acetate pastile svakih 1.5 – 3 sata (75 – 90 mg cinka dnevno). Idealno bi bilo početi u okviru prvih 24 časa od pojave simptoma prehlade – ako počnete kasnije, cink može pomoći, ali će biti manje efektivan. Prestanite poslije dvije nedjelje ili po okončanju simptoma, jer visoke doze cinka mogu iritirati gastrointestinalni trakt ili biti toksične. Isto tako mogu uzrokovati manjkavost bakra, a još veće količine mogu oštetiti jetru i bubrege, zato budite obazrivi da ne uzimate cink i iz drugih izvora (npr. preporučene pastile i dodatan cink iz multivitamina).
Da li neki suplement pomaže u zaštiti od COVID-19?
Za gorepomenute suplemente postoje dokazi za prevenciju ili ublažavanje simptoma prehlade i gripa, ali ne postoje zvanični naučni dokazi o njihovoj učinkovitosti kod COVID-19.
Svjesni pomenute činjenice, Internacionalno društvo za imuno-ishranu (The International Society for Immunonutrition – ISIN) objavilo je izjavu o stavu o ishrani, imunitetu i COVID-19. Posebno za starije osobe, oni preporučuju povećan dnevni unos ovih dodataka:
- Vitamin C: 200–2,000 mg
- Vitamin D: 400–4,000 IU (10–100 mcg) u slučaju niskih krvnih nivoa
- Vitamin E: 134–800 mg
- Cink acetate: 30–220 mg (nemojte prekoračiti gornju granica cinka od 40 mg duže od 2 nedelje)
U ovoj izjavi oni još jednom naglašavaju da ne postoje specifični dokazi da ove mjere ishrane i suplemenata mogu pomoći protiv COVID-19 ili ublažiti simptome tog virusa.
(Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Infoterapija u doba korone”, koji sprovodi NVO “Ul info”, a koji je dio projekta “Promocija medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu”, koji realizuju Albany Associates, Institut za medije Crne Gore i Mediacentar Sarajevo.)
