“Uvijek se govorilo da je turizam za našu državu poput kokoške koja nosi zlatna jaja. Ali, sve ono što se ove godine dešavalo i ono što se najavljuje iz Vlade Crne Gore, poput povećanja PDV na smještaj sa sedam na 15 odsto, govori o tome da se ova privredna grana u kojoj se ostvaruje gotovo trećina bruto-društvenog proizvoda ove države, sistematski i planski davi, a sa njom i svi oni koji od nje žive“, kaže dugogodišnji turistički radnik iz Ulcinja Ismet Karamanaga.
On navodi da je turizam precizan seizmograf koji registruje sve potrese u društvu i ekonomiji i da je stoga veoma loše tu donositi odluke po “paf-paf“ sistemu. Naime, u Nacrtu fiskalne strategije do 2027. godine koji je predstvaljen javnosti krajem jula našao se set mjera koje su predložene u cilju kompenzovanja smanjenja prihoda države po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na zarade. Turizam će, dakle, biti kolateralna šteta predizbornih obećanja.
Takav stav iskazuju svi oni koji se naučno ili konkretno bave ovom privrednom granom, kao i oni koji od nje zavise. Posebno se ukazuje na izvjesnost da će ta mjera dovesti do gubitka konkurentnosti crnogorskog turizma, koja je prethodnih godina znatno smanjena. Najbolje o tome svjedoče cijene usluga u ovoj turističkoj destinaciji, po čemu se praktično ne razlikujemo od ostalih država na jugu Evrope (naši gosti uglavnom su iz država regiona, kojima su naše cijene visoke), sve manje ulaganja u naš turizam (promjena poreskog okruženja stvorila bi još veće nepovjerenje kod investitora), nedostatak radne snage (što dovodi do povećanja troškova rada) …
“Nova rješenja će velike hotele natjerati da zimi zatvaraju objekte, a male hotele će gurnuti u sivu zonu. Tako se budžet prazni, a zbog dva kila mesa na pet metara od mesare se kolje vo”, tvrdi predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik “Montenegro stars hotel group” Žarko Radulović.
Prema riječima dekana Fakulteta za biznis i turizam u Budvi dr Rada Ratkovića, novo opterećenje pokazuje da je turizam ovdje samo deklarativno prioritetna grana. “Mi smo svjedoci tihog odumiranja crnogorskog turizma, odnosno pretvaranja crnogorskog turizma u real estate biznis, jer su nama oko 70 odsto kapaciteta apartmani, odnosno sekundarno stanovanje. Mnogi hotelijeri su to već uradili, a mnogi razmišljaju iduće godine da slično učine: da zatvore svoje ugostiteljske objekte i prodaju samo goli smještaj”, ističe on.
Prof. Ratković kaže da u turizmu treba da počne velika strukturna reforma, inače će Crna Gora izgubiti tu granu privrede napominjući da pod hitno treba donijeti Zakon o upravljanju održivim turizmom.
Poznati turistički radnik iz Petrovca Ilija Armenko smatra da je “novembar potonja ura kad treba da kažemo dosta je više”. “Ko će da se odazove na naše vapaje da je nastupilo vrijeme brige i neizvjesne budućnost za crnogorski turizam? Ono što već mogu konstatovati jeste da protiče još jedna ‘uspješna sezona’, u kojoj smo samo dobro napunili kontejnere”, dodaje on.
Armenko je uvjeren da o našem turizmu najbolje govori činjenica da grad Dubrovnik zarađuje od turizma 1,2 milijarde eura, a cijela Crna Gora milijardu. “Naši se ministri u turizmu često mijenjaju, svake druge godine. Na našu žalost, sa turizmom imaju veze samo to što je neki od njih boravio na nekoj našoj destinaciji kao turista”, navodi on.
I u strukovnim organizacijama iskazuju bojazan od realizacije mjera predviđenih u Nacrtu fiskalne strategije Vlade Crne Gore za period od 2024-2027, populističkog dokumenta kojim se pred lokalne izbore u Podgorici crnogorski građani nastoje uvjeriti da će se ostvariti obećanja o povećanju minimalne i prosječne zarade. Na sastanku održanom sredinom juna u Virpazaru članovi Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore ocijenili su da “ne postoji realna potreba države za povećanjem poreza na dodatu vrijednost u ugostiteljstvu, te da bi ova mjera mogla dovesti do smanjenja konkurentnosti, rasta inflacije i sive ekonomije”.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović kaže da je predložena stopa PDV-a od 15 odsto znatno viša u odnosu na zemlje poput Kipra, Italije, Španije, Hrvatske i Grčke, kao i susjednih država poput Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije.
Ovaj potez, prema njegovim riječima, može rezultirati otežanim poslovanjem hotelijera i ugostitelja, te potencijalnim gubicima zbog već unaprijed prodatih turističkih paketa za narednu godinu.
U svakom slučaju, uvođenjem više stope PDV-a na usluge smještaja na kratak rok bi mogli biti ostvareni određeni pozitivni fiskalni učinci, ali bi se oni iz godine u godinu smanjivali. Umjesto da se odlučno krene u suzbijanje sive ekonomije u turizmu, na čemu insistiraju turistički radnici.
I u Prijedlogu programa i mjera za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori za period 2024–2026. godine precizirano je da sektor turizma već duže karakteriše „postojanje velikog broja subjekata koji izdaju smještajne kapacitete, ali ih ne prijavljuju nadležnim institucijama”.
„To znači neplaćanje fiskalnih dažbina, budući da neprijavljivanje turista i njihova registracija u Centralnom turističkom registru znače neplaćanje boravišne takse, koja predstavlja prihod lokalnih samouprava i Turističke organizacije Crne Gore, te neplaćanje poreza na dohodak fizičkih lica, kao i odgovarajućih prireza na porez na dohodak fizičkih lica”, navodi se u tom dokumentu. Na ovaj način budžet države i budžeti jedinica lokalne samouprave, prema procjeni Vlade, zakinuti su za desetine miliona eura godišnje. Takođe, ovo predstavlja krivično djelo utaje poreza i doprinosa. Prema analizi vlade od juna 2023. godine, takvi postupci dodatno usložnjavaju globalni uticaj internet platformi za posredovanje u izdavanju smještajnih kapaciteta.
Kako se dodaje, sektor turizma u Crnoj Gori karakterišu i pružanje usluga turističkih agencija, turističkih vodiča, pratilaca ili animatora, izdavanje plažnog mobilijara, ski-opreme, usluge raftinga, avanturističke usluge, kao i pružanje turističkih usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom i sportskom turizmu, čiji su vlasnici domaća i strana fizička lica, koji dijelom ili u potpunosti ne prijavljuju ove aktivnosti i ne izdaju fiskalne račune za pružene usluge.
No, to je dug put, a izbori su na pragu. Treba opet obećavati, ili djelovati represivno preko inspekcijskih organa. I na taj način od turizma u državni budžet za dva ljetnja mjeseca uliti oko tri miliona eura. Dok na desetine miliona eura ostaju i dalje u sivoj zoni, a oni koji legalno rade strijepe od najavljnih Vladinih mjera i poslovanja u narednim sezonama.
.
(Monitor, Mustafa CANKA)
