„Ulcinj je grad koji već dvije decenije ima ’Sajam knjiga’, ali ne i pravu knjižaru đe se uglavnom prodaju knjige, a ne kancelarijski materjal. Zato ostaje svevremensko pitanje: a što je grad bez knjižare?“, kaže predsjednik Društva prijatelja Starog grada „Kaljaja“, publicista Ismet Karamanaga.
I rezultati ankete koju je sproveo Portal Ul-info pokazuju da je Ulcinjankama i Ulcinjanima potrebno mjesto đe bi mogli kupiti knjigu. Čak 97 odsto ispitanika od 400 onih koji su ispunili našu anketu izjasnilo se da to što u Ulcinju ne postoji prava knjižara predstavlja problem.
Na anketu se odazvalo 73 % ljudi koji žive u Ulcinju i 27 % onih koji žive van teritorije ove opštine. Oko 60 % ispitanika knjige kupuje u knjižarama u Crnoj Gori. Online kupovina još uvijek nije dovoljno zaživjela, pa knjige na ovaj način kupuje 14 % ispitanika, a isti postotak knjige kupuje u knjižarama van Crne Gore. Najmanje ispitanika knjige kupuje na sajmovima, nepunih 10 odsto, pa bi organizatori ulcinjskog “Sajma knjiga“ možda trebalo da se potrude da raznovrsnijom i kvalitetnijom ponudom privuku veći broj sugrađanki i sugrađana koji redovno kupuju knjige.
Kupovinu knjiga jednom ili više puta godišnje obavlja najveći broj učesnika ankete, gotovo polovina, 47 %. Samo 1 % manje, odnosno njih 46 %, knjige kupuje češće – jednom ili više puta mjesečno, a najmanji postotak čine oni koji knjige kupuju na neđeljnom nivou, i to su uglavnom ispitanici koji ne žive u Ulcinju. Ovakvi podaci ne iznenađuju s obzirom na činjenicu u svom gradu nemaju pravu knjižaru.
Zanimljiv je podatak da ovaj problem najviše dotiče ispitanike starije od 40 godina koji su se najviše i odazvali anketi, dok su za ovu tematiku najmanje zainteresovani mladi između 18 i 30 godina starosti. Opadajući trend čitanja i kupovine knjiga među mladima nije novost ni kod nas ni u svijetu, međutim podizanje svijesti o značaju čitanja knjiga trebalo bi da bude jedan od ciljeva nevladinih organizacija koje se bave mladima.
Odgovori na pitanje Ko bi trebao da pokrene inicijativu da se otvori knjižara raznoliki su. Iako ubjedljivo najveći postotak ispitanika, njih 68 %, smatra da bi ovu inicijativu trebalo da pokrene Opština Ulcinj i njene institucije, a značajan je procenat onih koji ovakvu inicijativu očekuje od Lokalnog udruženja kulturnih stvaralaca i intelektualaca – njih 15 %. Deset odsto građana smatra da bi u rješavanje ovog problema trebalo da se uključi Vlada Crne Gore i njene institucije, dok najmanji postotak pokretanje ove inicijative očekuje od strane NVO sektora.
Potpredsjednica Opštine Ulcinj Hadidža Đoni kaže da lokalna uprava preko Centra za kulturu, mora da učestvuje u podršci svakoj vrijednoj inicijativi na teritoriji ove opštine. “A to je svakako otvaranje i rad jedne prave knjižare. To bi jednostavno mogli riješiti tako što bi u budžetu za narednu godinu opredjelili nešto veća sredstva Centru za kulturu“, dodaje ona.
Karamanaga smatra da bi se knjižara trebalo otvoriti u Starom gradu, te da bi tamo trebalo da bude sjedište svih opštinskih kulturnih institucija.
U svakom slučaju, pitanje/konstatacija jednog učesnika u našoj anketi: „Kakav je to uopšte grad koji nema knjižaru!?“, svakodnevno dobija na značaju i u Ulcinju.