Ostrvo Ada je izgubilo 10 odsto svoje teritorije ili 420.000 metara kvadratnih. Postoji rizik da Crna Gora ostane bez najljepše pjeskovite plaže, Ade Bojane, saopšteno je iz Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) “Ulcinjska rivijera”.
Ova firma je već 50 godina korisnik zemljišta i plaže na tom predivnom ostrvu na ušću rijeke Bojane u Jadransko more. Mnogi objekti tog preduzeća su nestali zbog erozije koja je progutala najveći dio plaže na Adi.
“Ukupna direktna šteta po procjeni vještaka zbog uništenja restorana ‘Maestral’ i 11 apartmana-bungalova iznosi 297.728 eura. Osim toga konstatovana je i indirektna šteta zbog nestanka pješčane plaže ispred tih objekata, kao i gubitak u budućim prihodima koji bi se ostvarili od tih objekata”, rekao je Portalu Ul-info izvršni direktor HTP “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodža.
Kako bi zaštitili postojeće objekte te kompanije od velikih talasa i erozije već tri godine inženjerijske jedinice Vojske Crne Gore podižu u jesen velike pješčane dine na jugozapadnom dijelu Ade.
Desno ušće Bojane nalik ušću Amazona
Proces erozije na ovom prostoru traje već decenijama, a tek 2019. godine su pokrenute akcije sa ciljem ublažavanja njenih posljedica. Suviše kasno, jer praktično je na Adi nestalo 90 odsto plaže.
U tom periodu su, kako navodi i izuzetni poznavalac Ade, Miško Leković, nestali ostrvo Franc Jozef i Mala Ada. „Mala Ada je bila zasebno ostrvo koje je pripadalo našoj državi i nestalo je u potpunosti oko 1980. godine. Franc Jozef je bilo mnogo veće ostrvo i pripadalo je Republici Albaniji, obraslo gustom vegetacijom i drvećem. Oba ostrva su nestala uticajem morske erozije i nedostatka brzine i vode u rijeci Bojani”, svjedoči Leković.
Prema riječima Hodže, usljed erozije uništen je i veliki dio flore i faune na prostoru delte Bojane, koja predstavlja jednu od posljednjih zona pjeskovitih staništa u regionu Mediterana od međunarodnog značaja. Tu raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 vrste zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dok je evidentiran boravak preko 250 ptičijih vrsta, od čega je 57 zaštićeno Direktivom o pticama EU.
„Ada je najljepši dio naše teritorije, kojeg mi, nažalost, nijesmo dostojni. Ponašanje ljudi i donosilaca odluka ključni su faktori za sve ovo što nam se dešava u delti Bojane posljednjih godina i decenija“, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.
U to svakako spada i vađenje ogromnih količina pijeska sa račve i iz desnog rukavca Bojane, koje je obavljano pod izgovorom održavanja njegove protočnosti. Rezultat je golim okom vidljiv: desno ušće Bojane je enormno naraslo, ili, kako navode ribari, postalo je nalik ušću Amazona.
Samo za te poslove sa privilegovanim kompanijama, utrošeno je preko milion eura iz fondova Uprave za vode i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Šteta koja je nakon toga nastala je mnogo veća.
Najbolje se to vidi na najistočnijem dijelu Velike plaže, gdje je erozija intenzivirana. Neka kupališta na tom dijelu obale više ne postoje.
Umjesto da se desetine hiljada tona kubnih metara pijeska koriste za prihranjivanje plaža, on je tada lagerovan. Barem na vještački način trebalo je da se omogući ravnoteža prirodnih procesa, odnosno da više sedimenata koje donosi rijeka stiže do plaža nego što ih more odnosi, odnosno talasi stružu sa obale.
Da bi se to postiglo potrebno je odlično poznavati čitavu deltu Bojane, uključujući, naravno, i njenu glavnu pritoku, rijeku Drim. U tom slučaju, spoznali bi se glavni problemi koji su doveli do urušavanja tog balansa. Osim hidroelektrana koje su izgrađene na Drimu, to su nelegalno vađenje pijeska iz Bojane, kao i mala dubina ove rijeke, posebno ljeti kod Fraskanjela.
Nužna saradnja sa Albanijom
Prema mjerenjima albanskih stručnjaka, propusna moć korita Bojane je u posljednjih 30 godina gotovo tri puta manja! „Na to nas je uvijek upozoravao čuveni njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi. On je još prije 14 godina govorio da će cijela Ada za 50-60 godina nestati ako se prema ovom prostoru ne budemo odnosili na pravi način“, navodi Hodžić.
On smatra da stoga što prije treba uspostaviti bližu saradnju sa susjednom državom Albanijom, ribarima i ekolozima.
Kao prvi korak u tom smjeru, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kaže da će se, po projektu Svjetske banke, raditi regulacija korita rijeke Bojane. „Postignuti su svi dogovori i očekujemo da će to brzo krenuti”, ističe on.
Ali, mjere koje su u posljednje četiri godine preduzete bile su uglavnom ograničenog dometa dok nekontrolisana urbanizacija pritiska obale rijete, a drveće na Bojani, koje je čuvalo obalu od erozije, takođe se uništava.
Stručnjaci upozoravaju i na klimatske promjene, te posebno na efekat podizanja nivoa mora. Za posljednih 140 godina na ovom dijelu Jadrana je razina mora povećana za oko 25 centimetara, što je mnogo ukoliko se ima u vidu činjenica da je obala ovdje veoma niska i osjetljiva, a da neposredno zaleđe Velike plaže leži ispod nivoa mora. Zbog globalnog otopljavanja taj proces je sada dobio na ubrzanju, pa se predviđa da bi, ukoliko se ovakav trend povećanja nivoa mora na južnom Jadranu nastavi, do kraja stoljeća razina mora mogla porasti za oko 80 cm. To bi drastično promijenilo geografiju ovog predivnog prostora. I tada bi ne samo Ada, već i Velika plaža, praktično završile u moru!
,,Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade turistički invalidi. Ali, slučaj Solane nam pokazuje da to nijesu samo naše ljepote, već i cijele Evrope i svijeta“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Inače, gotovo svi učesnici u našoj anketi, koja je sprovedena po metodu ECR, zna da erozija već godinama odnosi ulcinjske plaže, a da je taj proces zahvatio i Veliku plažu.
Oni se takođe slažu u ocjeni da nadležni ne rade dovoljno na ublažavanju tog procesa.
Prema njihovoj ocjeni, najodgovorniji za eroziju su Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, klimatske promjene i nelegalni graditelji na Bojani.
Svaki četvrti od pet anketiranih smatra da niko nije odgovarao za ovo stanje.
Polovina učesnika u anketi kaže da je vlasnik Ade Bojane HTP “Ulcinjska rivijera” iako je ta firma samo korisnik jugozapadnog dijela tog ostrva.
Pored alarmantne situacije na Adi, zbog intenzivne gradnje posljednjih godina Crnoj Gori već nedostaje oko 250.000 kvadrata plaža. Posebno su ugrožena mjesta gdje su investitori u zaleđu zatvorili ili preusmjerili potoke koji su „prihranjivali“ plaže pijeskom i šljunkom. To je slučaj sa plažom Mogren u Budvi (plaža Guvance na rtu Zavala je već nestala), potom sa šljunkovitim plažama u Sutomoru i Petrovcu…
“Plaže predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih potencijala Crne Gore, a erozija plaža direktno utiče na smanjenje teritorije. Bez prostranih i stabilnih plaža nema razvoja turizma u Crnoj Gori. Ostaje takozvani masovni turizam, gdje gosti prihvataju da u špicu sezone leže kao sardine na najposjećenijim plažama”, kaže profesor beogradskog Univerziteta dr Sava Petković.
Mustafa CANKA
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
