Fast food ili domaća kuhinja: Naša je obaveza da čuvamo ono što nas čini posebnima

U zoru, dok se u velikim gradovima svijeta milioni ljudi bude uz zvuk alarma i prve obaveze, život na Mediteranu počinje drugačijim ritmom. Stariji stanovnici polako otvaraju prozore, spremaju kafu, razgovaraju sa komšijama i nastavljaju svakodnevne poslove koje su radili decenijama.

Mnogi od njih imaju više od 80 godina. Ali, kada ih pitate u čemu je njihova tajna, rijetko će pomenuti posebnu dijetu, skupe suplemente ili savremene tretmane protiv starenja. Njihov odgovor najčešće glasi: porodica, prijatelji, jednostavna hrana i život bez prevelike žurbe.

Ali, i kod nas su ubrzani tempo života i nedostatak vremena umnogome mijenjali i naše gastro navike. Sve se više konzumirala fast food i gotova hrana, uprkos tome što je, na primjer, ulcinjska tradicionalna kuhinja i zdravija i cijenjenija.  Najviše smo toga postali svjesni u doba pandemije.

Upravo je ona neka vrsta slow food hrane u kojoj se može uživati sigurno više nego ako se pojede hamburger ili hot dog, odnosno hrana koja je spremljena na brzinu od namirnica nepoznatog porijekla, namijenjena brzoj konzumaciji, koja svugdje u svijetu ima isti izgled i ukus.

Ulcinjska autohtona kuhinja je suprotnost fast food-u. Ona se temelji na tradiciji, ekologiji i održivom razvoju i stoga svakim danom ima sve više poklonika koji nastoje živjeti u skladu s ovom hvalevrijednom ne samo prehrambenom, već i životnom filozofijom.

Postavlja se logično pitanje: zašto na brzinu pojesti bilo što, od bilo čega pristiglog ko zna od kuda kad možemo u miru uživati u dobroj, prirodnoj i zdravoj domaćoj sezonskoj hrani bogatoj ne samo ukusima, već i hranjivim materijama.

Konzimiranjem tradicionalne hrane doprinosi se i očuvanju biološke raznolikosti, odnosno očuvanju autohtonih biljnih kultura i životinjski vrsta koje bi s vremenom pale u zaborav i nestale.

Pokazuje to najbolje slučaj sa bamijom koja je postala ulcinjski brend u čiju se čast organizuje najpoznatija gastronomska manifestacija u našoj regiji.

Ono što je sada potrebno jeste da se otvore restorani sa ulcinjskom slow food hranom, kao što ih ima u Starom Baru. A koji svi odlično rade.

Uostalom, kako navodi čuveni glumac Stenli Tući, nije važno da li je hrana savršena. Važno je da je pripremljena sa pažnjom.

Kao što je naša obaveza da čuvamo ono što nas čini posebnima. Niko drugi umjesto nas to ne može uraditi.

 

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta  “Kultura kuhinje: svi ukusi Ulcinja”, koji finansira Ministarstvo kulture i medija, iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul info“ i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Direktorka Vujošević: ZAVRŠEN POJAČAN NADZOR, ODLIČNA SARADNJA SA OPŠTINOM

Đerić: MANJE SIVE EKONOMIJE U ULCINJU, NEMA SELEKTIVNOSTI U NAŠEM RADU

TV CG, Naši u svijetu: HEROJI NJUJORKA IZ ULCINJA