Mislim da su manjine privrženost Crnoj Gori dokazale prije dvije decenije kada je to bilo najvažnije – masovnim glasanjem da ona povrati svoju nezavisnost, kazao je za Portal ETV ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka.
Govoreći o tome koliko je danas snažan osjećaj pripadnosti Crnoj Gori među pripadnicima manjinskih naroda i šta je još potrebno uraditi kako bi integracija bila potpuna, Gjeka je kazao da su manjine svoju privrženost državi dokazale kada je to bilo najvažnije.
– Mislili smo da je to najbolji okvir za sve nas, da ova zemlja mora biti topli dom za sve one koji u njoj žive. I siguran sam da je to bila sjajna odluka. Radujemo se da takav stav sada, kako pokazuju ankete, dijeli tri četvrtine stanovnika Crne Gore – rekao je Gjeka.
On smatra da budućnost svakog društva i države počiva na pravdi i antirasizmu, te da upravo na tim principima mora biti izgrađena Crna Gora kao inkluzivna zajednica.
– Jedno društvo, država, imaju budućnost ukoliko stoje na temeljima pravde i antirasizma. To su temelji na kojima mora da počiva naša Crna Gora, da bude inkluzivna zajednica za sve naše građane i građanke – kazao je Gjeka.
On je govorio i o nedovoljnoj zastupljenosti manjinskih naroda u državnim institucijama, što je ranije označio kao jedan od najvećih problema.
Na pitanje kakvo je trenutno stanje i jesu li manjine dovoljno zastupljene u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vojsci, policiji, tužilaštvu i sudstvu, Gjeka je kazao da prostora za poboljšanje ima, posebno u institucijama koje su navedene.
– Naravno da uvijek ima prostora da se stanje poboljša, posebno u institucijama koje ste označili. Tu je i danas značajno manje pripadnika manjina nego što ih procentualno ima u ukupnom broju stanovništva – naveo je Gjeka.
Govoreći o tome da li bi država trebalo da uvede jasne i mjerljive mehanizme za veću zastupljenost manjina u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, Gjeka je podsjetio da Ustav i zakoni već jasno propisuju obavezu države da obezbijedi odgovarajuću zastupljenost.
– Naš Ustav i zakoni to jasno propisuju. Mislim da bi institut afirmativne akcije doprinio da se taj sadašnji nizak procenat popravi. Tu je i sistem kvota koji bi garantovao srazmjernu zastupljenost, kao i niz drugih mjera čije rezultate pratimo putem strateških dokumenata i nezavisnih nadzornih tijela – rekao je ministar Gjeka.
Prema njegovim riječima, takav pristup ne bi značio samo bolju zastupljenost manjinskih naroda u državnim institucijama, već bi doprinio i jačanju same države.
– Tako nešto, i naše iskustvo pokazuje, državu čini jačom i otpornijom. A to je u današnjem svijetu izuzetno važno. Za našu malu državu, od presudnog značaja, zaključio je Gjeka.
