Danas se obilježava Međunarodni dan močvarnih staništa, ekološki i društveni datum od globalnog značaja. Ove godine Crna Gora ovaj dan dočekuje sa riješenim jednim od ključnih pitanja za očuvanje Ulcinjske solane – potpisanim Ugovorom o osnivanju preduzeća koje će upravljati ovim područjem, a koji je prije nekoliko dana zaključen između Vlade Crne Gore i Opštine Ulcinj.
Riječ je o obavezi koja je, između ostalog, predstavljala jednu od ključnih prepreka u ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 27, te važnom koraku ka unapređenju upravljanja ovim jedinstvenim močvarnim područjem. Uspostavljanjem trajnog upravljača zatvoreno je jedno važno pitanje, čime se stvaraju preduslovi za dalju realizaciju aktivnosti koje će u krajnjem doprinijeti zaštiti i očuvanju vrsta i staništa Ulcinjske solane.
Ove godine se ovaj datum obilježava pod temom: Slavimo močvare i tradicionalno znanje – Slavimo kulturnu baštinu, jer postoji izuzetno važan razlog da upravo ova povezanost bude u fokusu: tradicionalna znanja i prakse lokalnih zajednica kroz vijekove su doprinosila održivom upravljanju močvarnim staništima i očuvanju njihove biološke i kulturne vrijednosti, što predstavlja neprocjenjiv resurs za savremenu zaštitu i obnovu ovih ekosistema.
Močvarna staništa su ključna za biološku raznovrsnost, regulaciju voda, ublažavanje posljedica klimatskih promjena, filtraciju i pročišćavanje vode, i predstavljaju prirodne sisteme koji doprinose sigurnosti zajednica i očuvanju kulturnih dobara. Tradicionalna znanja o sezonskim ciklusima, vodnim resursima i korišćenju prirodnih materijala omogućavaju bolje i potpunije razumijevanje i upravljanje kompleksnim ekosistemima kao što su močvare, što nauka sve više prepoznaje kao dragocjen dopunski način za unaprijeđenje stanja močvarnih staništa.
Crna Gora je izuzetno bogata močvarnim staništima. Među njima su Skadarsko jezero, Ulcinjska solana i Tivatska solila, područja koja su uvrštena na međunarodnu Ramsar listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja. Pored ovih tri, u Crnoj Gori postoje i druga značajna područja koja funkcionišu kao močvarna staništa ili posjeduju potencijal za sticanje Ramsar statusa, kao što su Mareza, Lužnica, Buljarica, Plavsko jezero i Šasko jezero sa okolinom, kao i Jezerska površ na Durmitoru.
Uprkos njihovoj važnosti, mnoga od ovih područja u stvarnosti nisu adekvatno zbrinuta i zaštićena u skladu sa vrijednostima koje posjeduju. Negativni uticaji uključuju neadekvatno upravljanje otpadom, neprečišćene otpadne vode, neplaniranu izgradnju, aktivnosti na vodi, neodrživi ribolov i druge antropogene aktivnosti, koje ugrožavaju integritet ovih ekosistema.
