NVO Green Home je u cilju hitnog rješavanja problema zbog kojih još uvijek nemamo nijedno zaštićeno morsko područje, pripremila analizu glavnih problema i prepreka sa listom koraka koji se moraju preduzeti u narednom periodu.
Ključni problem za kašnjenje u realizaciji ovog pitanja je neposvećenost nadležnih institucija i nedovoljna politička volja da se zaštite i na održivi način valorizuju pojedine morske cjeline. Drugi često navođeni argumenti, poput nedostatka informacija o ekološki vrijednim lokacijama na moru, nedovoljno precizan zakonski okvir ne stoje, o čemu svjedoče brojni rezultati istraživanja sprovedenih kroz međunarodne projekte. Zakonski okviri takođe nisu sporni obzirom da Zakon o zaštiti prirode iz 2016. godine sadrži nedvosmislene odredbe o uspostavljanju i upravljanju zaštićenim područjima na kopnu i moru. Nadalje, predlog za proglašenje zaštićenih područja u moru na lokacijama koje se i danas razmatraju Platamuni, Katič i Stari Ulcinj formulisan je još 2007. godine u prvoj Nacionalnoj strategiji održivog razvoja i potvrđen prostornim planom Crne Gore iz 2008. godine.
Crna Gora je jedina država Mediterana sa značajnom površinom akvatorijuma koja još uvijek nema zaštićenih područja u moru, dok ulazimo u ozbiljno kršenje Konvencije o biodiverzitetu do kraja 2020. čijim je ciljevima predviđeno da se do tada zaštiti 10% crnogorskog dijela mora ili najmanje 25.000 ha u obuhvatu morskog dobra. Ukoliko bi zaštitili predložene lokacije za koje se rade studije zaštite (Platamuni, Katič i Stari Ulcinj) bila bi zaštićena višestruko manja površina od svega 2.300 ha
Pri tom, je neophodno ubrzati izmjene Zakona o morskom dobru iz 1992. koji će obezbijediti adekvatnu institucionalnu reformu Morskog dobra kao i omogućiti uspostavljanje stručnih službi, uključujući službu zaštite. Iako se čine nedovoljni, kapaciteti za upravljanje zaštićenim područjima postoje, ali su raspoređeni u više institucija, uslijed čega je potrebno obezbijediti bolju sistematizaciju i ojačati međuinstitucionalnu saradnju u cilju zaštite morskih ekosistema.
U cilju unaprijeđenja stanja morskih ekosistema, održavanja biološke raznovrsnosti, smanjenja brojnih pritisaka na priobalne i morske resurse, obnove ribljeg fonda neophodno je ostvariti konsenzus između svih aktera i korisnika mora i na taj način pokazati spremnost za okončavanje višegodišnjeg čekanja proglašenja zaštićenog područja u moru. U slučaju potencijalnog zaštićenog područja Katič, evidentno je prisustvo motiva i želje lokalnih zajednica da se ova ideja ostvari, ali će je nadežni organi ubrzo razbiti ukoliko se ne uozbilje i pokrenu kontinuirani razgovor i dogovor o svim bitnim pitanjima i rad u zajedničkom interesu.
Analiza „Uspostavljanje zaštićenih područja u moru: analiza glavnih prepreka i problema sa listom preporuka“ je urađena u okviru projekta „Podrška lokalnim zajednicama u zaštiti i promociji budućeg zaštićenog područja u moru – Katič“ finansiran od strane Partnerskog fonda za kritične ekosisteme (CEPF).
