Green home: Solarna elektrana na Briskoj gori biće veća od 1.000 hektara!?

Nova najava Vlade Crne Gore o planiranoj izgradnji solarne elektrane na Briskoj Gori, čija bi snaga bila pet puta veća od predviđenih 50 MW kako je definisano prostorno–planskom dokumentacijom izaziva ozbiljnu zabrinutost među stručnjacima za zaštitu prirode i lokalnim zajednicama, kako je Briska Gora dio šireg područja Delta Bojane, koje je prepoznato kao ključno područje biodiverziteta (KBA). 

Naime, važeći Prostorno–urbanistički plan za opštinu Ulcinj preporučuje površinu od 467 ha zemljišta, u okviru 8 lokacija, za izgradnju objekata za eksploataciju solarne energije. Izmjenama i dopunama PUP-a Ulcinja, zona za izgradnju je proširena na šumskim površinama, a njena ukupna površina iznosi čak 1.019 ha. 

U septembru ove godine poništena je odluka o davanju zemljišta na Briskoj gori u dugoročni zakup radi izgradnje Solarne elektrane kapaciteta 284 MW na osnovu Zakona o državnoj upravi te pojedinostima upravnog postupka. Novom najavom Vlade Crne Gore o izgradnji Solarne elektrane na Briskoj gori, upućuje se isključivo na valorizaciju ovog prostora za proizvodnju energije dok se ekološki značaj u potpunosti zanemaruje. 

Izgradnja solarne elektrane kapaciteta pet puta većeg od onog koji je planiran Prostorno–urbanističkim planom za Opštinu Ulcinja, nesumjnivo bi doveo do ozbiljnih i nepovratnih negativnih posljedica na ove prirodne vrijednosti, uključujući uništavanje pejzažnih vrijednosti, sječu šuma, te uticaj na ptice i druge vrste. 

Nažalost, za planirani projekat na Briskoj Gori nije sprovedena nulta (bazna) studija biodiverziteta, koja bi dala uvid u trenutno stanje i broj prisutnih vrsta, ekosistema i staništa. Stoga, projekat izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori mora pratiti sprovođenje detaljne ekološke studije, transparentnost i uključivanje javnosti kao i razmatranje alternativne lokacije, jer Briska Gora zaslužuje posebnu pažnju zbog svog izuzetnog ekološkog i kulturnog značaja. 

Podsjećanja radi, Briska gora je unikatan pejzaž, nalazi se u neposrednoj blizini Šaskog jezera, koje ispunjava kriterijume međunarodno važnog močvarnog staništa Ramsar; u neposrednoj je blizini Parka prirode Ulcinjska solana koji je zaštićeno područje na nacionalnom i međunarodnom nivou kao Ramsar područje, predstavlja stanište od međunarodnog značaja za ptice (IBA), sam lokalitet ima kulturno – istorijski značaj, dok arheološki nije ni istražen. 

Prelazak Crne Gore sa fosilnih na obnovljive izvore energije nesumnjivo je jedan od priroteta ka ispunjavanju nacionalnih ciljeva iz oblasti dekarbonizacije, međutim, izuzetno je važno da projekte obnovljivih izvora energije prate načela zaštite prirode. Iako je neophodno povećati iskorišćavanje solarnog potencijala, projekti izgradnje elektroenergetskih objekata moraju biti održivi i ekološki prihvatljivi. Ukoliko se odabere neadekvatan način sprovođenja projekta, napravi pogrešan odabir lokacije ili kocipira neadekvatan projekat, ovi projekti mogu biti kontraproduktivni. S jedne strane, donosiće korist kroz proizvodnju energije, ali s druge strane, mogu nepovratno degradirati jedinstvene lokalitete, kao što je Birska gora, koja je dio KBA Delta Boja i predstavlja unikatan pejzaž.