„Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje“, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.
Kako je kazao, prosječna plata u avgustu iznosila je 1.040 eura, ali je realna zarada pala, što pokazuje da veća primanja sama po sebi ne znače i bolji životni standard.
„Zato uz veća primanja moraju ići i konkretne mjere za snižavanje cijena hrane, ljekova, goriva i stanovanja. Moramo ograničiti rast cijena osnovnih proizvoda. URA je tokom 2023. godine kroz akciju ‘Stop inflaciji’ pokazala da je moguće sniziti cijene ukoliko za to postoji politička volja i zdrav odnos između Vlade i privrede“, poručio je Harasani.
On je istakao da veća primanja ne znače mnogo ukoliko cijene nastavljaju da rastu.
„Zato URA u predloženom ekonomskom paketu ‘Bolji standard’ predviđa smanjenje stope PDV-a na 7 odsto i 0 odsto za osnovne životne namirnice, ljekove, osnovnu higijenu i dječju opremu, kao i na osnovne energente u zimskim mjesecima“, zaključio je Harasani.
