Poslanik Socijaldemokratske partije Izet Bralić govorio je na posljednjem sastanku POSP-a u Strazbzuru o ulcinjskoj Solani. Njegovo obraćanje u cjelosti prenosimo.
Ulcinjska Solana pripada grupi najvećih solana na Mediteranu koja posljednjih 15 godina predstavlja predmet posebne pažnje ornitoloških istraživanja koja jasno ukazuju da ovo područje predstavlja najznačajnije stanište za ptice na istočnoj obali Jadrana, kako za gniježđenje i zimovanje, tako i kao odmorište tokom njihove seobe ka Africi i obratno. Ovo područje je u posljednjih trideset godina ostvarilo brojne nacionalne i međunarodne statuse zaštite koje ga svrstavaju u red najznačajnijih staništa u Crnoj Gori.
Solana predstavlja idealan primjer sinergije ekonomskog iskorišćavanja prostora (proizvodnje soli) i zaštite prirode. Ona je primjer održive proizvodnje, jer je ista zasnovana na djelovanju sunca i vjetra. Samo funkcionisanje ove fabrike omogućava opstanak pticama na ovom području.
- godine, nakon 80 godina aktivnog rada, Solana je prestala sa proizvodnjom soli, tj. upumpavanjem morske vode, što se značajno odrazilo na opstanak ptica na ovom području.
Uzimajući u obzir značaj ovog područja kao prostora izrazitih prirodnih vrijednosti, kako biodiverzitetskih tako i pejzažnih, važnost za ornitofaunu ovo područje je u strateškim dokumentima prepoznato kao potencijalno zaštićeno područje.
Prvi akt o zaštiti Solane donešen je 1984. godine, kada je odlukom Radničkog savjeta zabranjen lov. 1989. godine. Solana je prepoznata kao međunarodno značajno područje za boravak ptica (Important Bird Area-IBA) na osnovu prisustva nalaza pojedinih vrsta ptica kao što su: fendak(Microcarbo pygmeus) i crvenogrli zijavac (Glareola pratincola).
U cilju zaštite bogatstva flore i faune, očuvanja tradicije i imidža ovog područja, kao i u cilju proširenja aktivnosti kao što su posmatranje ptica, turizam itd. Upravni odbor solane je 2004. godine ovo područje proglasio prvim parkom privatnim parkom prirode u Crnoj Gori. Aktom Uprave solane od 2004. godine zabranjen je lov, ribolov kao i kretanje lica na terenima solane. Ova odluka je donijeta zbog prevencije uticaja navedenih aktivnosti na proces proizvodnje soli.
Od 2006. godine Solana je uvrštena kao predlog na listu Emerald područja Bernske konvencije u Crnoj Gori. Takođe je predložena kao dio prekograničnog Rezervata biosfere “Skadarsko jezero i delta Bojana Buna” 2008. godine, dok je u Albaniji dio delte koji njoj pripada proglašeno zaštićenim područjem u novembru 2005. godine, a Ramsarskim lokalitetom u februaru 2006. godine. Kao izuzetno područje za boravak ptica, Solana zadovoljava šest od devet kriterijuma za upis na Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja.
Inicijativa za proglašenje ovog područja zaštićenim na nacionalnom nivou pokrenuta je 2011. godine od strane Centra za zaštitu i proučavanje ptica, dok je 2012. godine Odlukom Skupštine Crne Gore (Sl.list CG br. 44/12 od 9.08.2012) o izmjenama i dopunama Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, solana prepoznata kao područje prioritetno za zaštitu kao spomenik prirode.
Formalni proces zaštite ovog područja pokrenut u maju 2015. godine, podnošenjem zahtjeva Opštine Ulcinj Agenciji za zaštitu životne sredine za izradu Studije zaštite nakon što je kao zaključak Međunarodne konferencije o zaštiti Ulcinjske solane, organizovane od strane Centra za zaštitu i proučavanje ptica i Euronatur-a početkom aprila 2015. godine, ukazano da ovo područje mora biti proglašeno zaštićenim.
Agenciji za zaštitu životne sredine izradila je Studiju zaštite i predala je Opštini Ulcinj koja je potpm raspisala Javnu raspravu o Studiji zaštite i Aktu o proglašenju. Trenutno se privodi kraju javna rasprava na Akt o proglašenju i nakon završetka javne rasprave zatražiće se saglasnost Ministarstva održivog razvoja I turizma na Akt o proglašenju i mišljenje Ministarstva poljoprivrede a zatim će se Akt uputiti lokalnom parlamentu na usvajanje. Očekuje se da će se process proglašenja završiti početkom sledeće godine.
U međuvremenu, u kontekstu potrebe za očuvanjem staništa i prije formalne zaštite Ulcinjska Solana je data na zakup Javnom preduzeću Nacionalni Parkovi na period od godinu dana od avgusta 2015. do avgusta 2016. godine kako bi se pokrenuo rad pumpi koje u bazene upumpavaju slanu vodu što predstavlja uslov opstanka ptičije faune na ovom prostoru. Takođe, JP Nacionalni parkovi su uspostavili i službu zaštite na području a pokrenuta je I inicijativa potpune zabrane lova.
Paralelno sa procedurom proglašenja traži se i dugoročnije rešenje tačnije kupac koji bi bio zainteresovan za pokretanje proizvodnje soli i valorizaciju ovog područja na održivim i za prirodu prihvatljivim standardima.
Solana Ulcinj ima status IBA-Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica “Ulcinj saltpans”, (Heath & Evans 2000). Solana Ulcinj je predložena kao dio prekograničnog Rezervata biosfere “Skadarsko jezero i delta Bojana Buna”. Takođe, Solana ispunjava kriterijume Ramsarske konvencije koja identifikuje močvare od međunarodnog značaja poštovanjem kriterijuma da ukoliko je “1% populacije vodenih ptica prisutno Vlade zemalja identifikuju i imenuju staništa od globalnog staništa za zaštitu močvara”. Ovaj kriterijum je lako mjerljiv: ako stanište opslužuje 1% populacije jedne vrste vodenih ptica,stanište proglasiti međunarodno značajnim vodenim područjem i nominirati za mrežu – Ramsarsko stanište. Shodno navedenom Solana nesumnjivo na osnovu dosadašnjih podataka ispunjava navedeni kriterijum te je pokrenuta i procedura uvrštavanja Ulcinjske Solane na RAMSAR listu.
Površina spomenika prirode „Ulcinjska Solana“ 1,477 ha.
Po svemu navedenom zaključuje se da područje Ulcinjske solane karakteriše visok stepen biodiverziteta – specijskog i ekosistemskog – koji se ogleda u prisustvu posebno velikog broja reliktnih ptica i koje predstavlja posebno važno stanište za ptice na njihovom migratornom putu. Prisustvo halofitne vegetacije je takođe od velikog značaja. Pored oko 250 vrsta ptica koje su najbolje izučena grupa na solani, obilje hrane i različit salinitet vode u bazenima privlači brojne životinjske vrste. Primjer je solinarka, Aphanius fasiatus, koja u solani ima najznačajniju populaciju na istočnoj obali Jadrana. Vodena kornjača, Emis orbicularis, vidra Lutra lutra i šakal, Canis aureus, takođe su prisutne na teritoriji solane.
Stoga procijenjeno je da na nacionalnom nivou Solana zavređuje kategoriju Spomenik prirode “Ulcinjska solana” i da treba da se proglasi zaštićenim prirodnim dobrom radi:
- Sprovođenja adekvatnih mjera zaštite i održivog korišćenja bioloških resursa;
- Očuvanja i unaprjeđivanja biološke (genetičke, specijske, ekosistemske) raznovrsnosti posebno prepoznatih endemičnih i reliktnih vrsta i njihovih staništa;
- Očuvanja prirodnih svojstava svih segmenata životne sredine (zemljišta, vode, vazduha);
- Sprječavanja štetnih aktivnosti koje mogu ugroziti posebne ili značajne komponente biodiverziteta;
- Obnove i unaprjeđivanja narušenih prirodnih staništa i održavanja populacija divljih vrsta biljaka i životinja u povoljnom statusu;
- Uspostavljanja sistema praćenja zaštite.
Razvoj Spomenika prirode “Ulcinjska Solana” zasnivaće se na:
- usklađivanju ljudskih aktivnosti, ekonomskih i društvenih razvojnih planova, programa i projekata sa definisanim stepenom zaštite;
- održivom odnosno racionalnom korišćenju prirodnih vrijednosti i resursa radi njihovog trajnog očuvanja.
U okviru Spomenika prirode “Ulcinjska solana” određena su dva režima zaštite i to II i III stepena.
Režim zaštite II stepena – aktivna zaštita, odnosi se na zonu za upravlanje slane vode tokom tehnološkog procesa proizvodnje soli. Bazeni obuhvaćeni ovom zonom su bazeni Jezera I i II; Štojski I i II; Zoganjski I i II; Knete; I i II isparenje, Kristalizacije i Akumulacije II. Salinitet vode u ovim bazenima omogućava odvijanje života u vodi i bentosu. Ovi bazeni su ključni za ishranu, gniježđenje i zimovanje ptica na solani i od posebnog interesa za zaštitu. Oko ovih bazena prolazi patrolni put – nasip koji odvaja solanu od okolnih slatkovodnih močvara.
Režim zaštite III stepena – održivo korišćenje predstavlja zonu fabrike soli (60,174,65 m2). Ona obuhvata fabrička postrojenja i glavni ulaz u solanu, uključujući već opremljeni Muzej solane i suvenirnicu.
Budući pravci održivog razvoja područja zasnivaju se na aktivnostima poput:
- Proizvodnja soli i sve radnje vezane za postupak proizvodnje soli;
- Izgradnja postrojenja za proizvodnju soli i turističke infrastrukture (muzej, dnevni SPA sadržaji, restoran, subvenirnica, osmatračnica…)
- Naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa;
- Kontrolisane posjete u turističke, obrazovne, rekreativne i opšte kulturne svrhe;
Stoga budućnost ovog vrijednog područja koje može biti primjer održivog funkcionisanja i zaštite prirodnih vrijednosti u sinergiji sa ekonomskim interesima počiva na razrešenju vlasničkih pitanja, pronalasku strateškog partnera koji će biti zainteresovan da razvija preporučene održive aktivnosti na području kao i podrške međunarodne zajednice u smislu i razvoja i zaštite područja.
