Onlajn nasilje prolazi nekažnjeni i nadležni imaju selektivan ili pasivna odnos prema ovoj sve učestalijoj pojavi, zbog čega je neophodna udružena akcija pojedinaca, državnih institucija i civilnog društva na suzbijanju pojave koja ima štetne posledice na živote ne samo pojedinaca/žrtava već i društva u cjelinu, zaključak je vebinara o onlajn nasilju koji je orgamozovao Institut za medije.
Ukazano je da su žene među najizloženijim onlajn nasilju, kroz okoštale rodne stereotipe. Često nevidljivi, ukorijenjeni, društveno srasli, izvor su rodno zasnovanog nasilja i podstiču društvenu i ekonomsku marginalizaciju žena.
Preko 70 građana, civilnih aktivista, novinara, poslanika, predstavnika/ca Kancelarije zaštitnika ljudskih prava, Agencije za elektronske medije, Kancelarije za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, razgovarali su danas o načinima prevencije i zaštite od onlajn nasilja, na vebinaru “Vidljivo nasilje: odnos prema ženama na internetu”.
Ukazano je da građani ne prepoznaju onlajn nasilje, kao i da u tom smislu nijesu dovoljno senzibilisani sudije i tužioci koji ili odbacuju prijave građana ili selektivno postupaju favorizujući slučajeve u kojima su potencijalne mete nasilja državni funkcioneri.
Iskustvo onlajn nasilja podijelila je novinarka Dušanka Pejović koja je nedavno poslije intervjua sa jednim političarem bila izložena prijetnjama smrću i uvredama, što je predmet tužilačke istrage. Na meti nijesu samo novinarke, civilne aktivistkinje, javne ličnosti, već i djevojčice kroz poseban oblik takozvane “osvetničke pornografije”, na šta je ukazala Jovana Hajduković iz Sigurne ženke kuće (SŽK). Dodatni problem je što svega 20% osoba prepoznaje onlajn nasilje.
“Žene su meta na Interentu, bez obzira da li dolaze iz vlasti ili opozicije i čime se bave”, ukazala je istraživačica u Institutu za medije Milica Bogdanovića. Ona je navela da istraživanja koje je Institut nedavno proveo pokazuju da je štetna praksa etiketiranja žena posbno prisutna u komentarima čitalaca na onlajn portalima i na društvenim mrežama. U jednom drugom istraživanju 2/3 novonarski u medijima u Crnoj Gori svjedočilo je da su doživjele utvrde u onlajn prostoru.
Na pasivnost i nečinjenje državnih organa, te ne prepoznavanje nasilja i njegove društvene štetenost ukazali su pravna ekspertkinja iz Šer Fondacije Nevena Krivokapić, ali i cilvilni aktivisti iz Crne Gore.
“Ovakvim razgovrima pomažemo drugim ženama da prepoznaju nasilje i da ga ne trpe. Digitalno okruženje nam donosi prednosti u vodu digitalnih tragova i zapisa kojim nadležnima možemo dokumentovati i prijaviti nasilje…Mehanizmi postoje i treba kontinuirano raditi na zaštiti”, poručila je ona.
Civilna aktivistkinja Maša Elezović ocijenila je da se ne može govoriti o drastičnom porastu nasilja, već da je ono vidjljivje sa novim tehnologijama. Ona je uvjerena da je nužno mijenjati navike, jer mnogo problem polaze od neznanja, a ne od namjre. Elezović se založila za jačanje medijskog obrazovanja i kontinuiranu edukaciju kroz razvijanje kritičkog mišljenja, ali kroz jačanje konstruktivne kritike koja bi bila usmjerena na nečije stavove, a ne na ličnost.
Učesnici su posebno ukazali na potrebu dodatnog senzibilisanja tužilaca i sudija na prepoznavanje oblika onlajn nasilja, dok je Dina Knežević, iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda navela je primjer Hrvatske koja je zakonom zabranila prikazivanje mizoginih i štetnih sadržaja usmjerenih prema ženema, a u cilju suzbijanja i borbe protiv rodnih sterotipa.
Za društvenu prevencija i osudu kroz Institucionalne mehanizme, te podizanje svijesti o štetnim komunikacijskim praksama i njihovim posledicama kroz edeukaciju, založila se poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za rodnu ravnopravnost Vesna Pavićević.
Dugogodišnji novinar i novinarski instruktor Dragoljub Vuković kazao je da je nepohodna jača samoregulacija medija u suzbijanju onlajn nasilja I udružena akcija senzibilisanih na tu pojavu.
Vebinar je dio “Promovisanje medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu“ koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih
poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici.
