Interkulturalnost je, uz kontinuitet i stabilnost, u temeljima Ulcinja. Ovaj grad, najstariji na Jadranu, je produkt Mediterana, gdje su susret, kontakt, razmjena, trgovina i tolerancija, uslovi opstanka i dugog trajanja.
Stoga se, uz prirodne uslove, na obalama Sredozemlja tako snažno razvio turizam kao izvanredno značajan interkulturalni proces, na individualnom, grupnom ili nacionalnom nivou, koji nadilazi elementarnu, jednostavnu relaciju gost – domaćin.
Turizam je područje aktivne primjene interkulturalizma jer turista ili posjetilac sa novom i drugačijim sredinom, često i kulturom, uspostavlja kontakt, odnos i svojevrsni dijalog, te postaje posrednik i korisnik stečenih informacija, znanja i spoznaja. Na ovaj se način, dakle, promoviše i prenosi interkulturalizam, bez obzira na odnos konkretnog čovjeka prema tom fenomenu.
Zbog velikog broja ljudi koji su uključeni u turistička kretanja turizam je postao najveći izvor interkulturnih kontakata u svijetu.
Takođe, on može pridonijeti većem interkulturalnom razumijevanju, što dokazuje primjer Ulcinja. Jedan ulcinjski hotelijer kaže da u njegovom restoranu rade ljudi iz četiri države bivše Jugoslavije i da se oni, bez obzira na loše odnose njihovih zemalja, odlično slažu.
Evidentno je takođe da na ulcinjskoj rivijeri kao gosti, u najvećem broju, dolaze gosti upravo iz tih država i da nije zabilježen nijedan problem među njima.
I nije svakako slučajno što se baš u Ulcinju već tri godine organizuje “Ulcinjski mundijal prijateljstva“, manifestacija koja okuplja na stotine sadašnjih ili bivših sportista sa prostora nekadašnje Jugoslavije. To je najbolja turistička propaganda za Ulcinj, jer se o ovom gradu i njegovoj gostoljubivosti i prirodnim ljepotama govori i piše u svim medijima.
Zato je potekla i inicijativa da se u Ulcinju zasadi Balkansko drvo mira, a da potom učesnici Mundijala to učine u svojim gradovima. Da se na taj način iz Ulcinja šire poruke mira i ljubavi po svim zemljama regiona.
Turizam upravo jeste, kako su to još 1967. godine istakle Ujedinjene nacije, pasoš mira, ili kako je naveo dvadesetak godina kasnije jedan italijanski naučnik, najveća svjetska industrija mira.
Baš kao što je i interkulturalizam najveći kapital Ulcinja kao turističke destinacije. Svjedoče o tome ljudi koji ovdje žive, njihova kultura, religija i jeziciji, ulcinjska istorija, kuhinja, arhitektura, muzika… Sve je to proizvod civilizacijskih krugova koji se plodonosno prožimaju, dijaloga i suživota, uz, naravno, njegovanje vlastitih identiteta.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta promocije zaštite životne sredine, održivog razvoja i turizma u opštini Ulcinj, koji finansira Ministarstvo kulture i medija, iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul info“ i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva.
