Warning: Trying to access array offset on value of type bool in /home/alicorn/public_html/ulinfo.izrada.me/wp-content/plugins/elementor-pro/modules/dynamic-tags/tags/post-featured-image.php on line 39

Warning: Trying to access array offset on value of type bool in /home/alicorn/public_html/ulinfo.izrada.me/wp-content/plugins/elementor-pro/modules/dynamic-tags/tags/post-featured-image.php on line 39

Warning: Trying to access array offset on value of type bool in /home/alicorn/public_html/ulinfo.izrada.me/wp-content/plugins/elementor-pro/modules/dynamic-tags/tags/post-featured-image.php on line 39

Warning: Trying to access array offset on value of type bool in /home/alicorn/public_html/ulinfo.izrada.me/wp-content/plugins/elementor-pro/modules/dynamic-tags/tags/post-featured-image.php on line 39
Ivana Dašić: Interkulturalnost - test demokratije - Ulcinj info

Ivana Dašić: Interkulturalnost – test demokratije


Warning: Trying to access array offset on value of type bool in /home/alicorn/public_html/ulinfo.izrada.me/wp-content/plugins/elementor-pro/modules/dynamic-tags/tags/post-featured-image.php on line 39

Interkulturalnost živi u dinamičnoj interakciji ljudi različitih kulturoloških pozadina. Religija se smatra sastavnicom kulture. Ukoliko imamo samo jednu kulturu na (zatvorenom, omeđenom) prostoru, onda taj fenomen obilježavamo kao monokulturalnost. Zamislite sad da u tom zatvorenom monokulturalnom prostoru imate i samo jednu religiju. Takvi zatvoreni monokulturni ljudi, kada bi sreli nekog ko se ne uklapa u njihove okvire, posmatrali bi ga ili kao božanstvo ili kao neprijatelja. Sagledavajući istorijske činjenice, veća je vjerovatnoća da bi ga posmatrali kao neprijatelja. Na primjer, to su bijelci činili crncima duži istorijski period. Dešavalo se da su crnu djecu dovodili u Brisel, stavljali u ljudski zoo vrt i omogućivali drugima da ih posmatraju kao da su životinje. Na taj način se demonstrirao vid neprijateljstva (neprihvatanja) između crnaca i bjelaca.

S vremenom, zahvaljujući antropologiji, arheologiji, istoriji, biologiji, geografiji i putovanjima, ljudi su spoznali da ne postoji samo jedna rasa na svijetu, da niko nije niža ili viša vrsta, nego da su svi jednaki, da ničija kulturalna pripadnost nije ni glupa ni besmislena. Na tom tragu smo, kao civilizacija, napredovali do uspostavljanja interkulturalnosti koja ne znači suživot i suživljenje sa ljudima drugačijim od nas po jednom ili više obilježja, nego živjeti u stalnoj i dinamičnoj interakciji. Takva interakcija doprinosi civilizacijskom uspjehu. Na ovakav način, uz istraživanje i dolaženje u kontakt sa drugim vjerama, kulturama i tradicijama čovjek ,,bogati svoje znanje”, biva svjestan uzroka određenog ponašanja od strane drugih ljudi, uz mogućnost prihvatanja određenih segmenata koji mu se dopadaju i koji su njemu bliski.

Tako, na primjer, uz suživot različitih kultura i tradicija u Crnoj Goru, ali i na cjelokupnom Balkanu, ljudi su počeli da uviđaju da nije ništa strašno ukoliko posjete crkvu, katedralu ili džamiju, a da pri tom, ne pripadaju religiji čiju su bogomolju posjetili. Shvatamo da je u redu diviti se arhitekturi, kulturi, istoriji, drugih naroda i da pri tom ,,nismo izdali” našu kulturu, tradiciju i običaje. Tako na primjer, ne postoji razlika između divljenja Ajfelovom tornju, Luvru ili rijeci Seni, i divljenja Višegradskoj ćupriji na Drini, Bokokotorskom zalivu ili Beratu. Time što nam se neki lokalitet, kultura, hrana, piće dopada ne znači da se odričemo našeg, već usvajamo nova znanja i širimo svoje vidike.

Kako ne bismo druge i drugačije stavljali u kaveze i od toga pravili izložbe, moramo otvoriti puteve u svojim glavama i srcima, te preći vještački nametnute granice kako bismo uspjeli izgraditi svijet u kojem drugačije nije senzacija nego prihvaćanje i razumijevanje. Takav izgrađen svijet bio bi jednoznačan kulturalnoj raznolikosti koja se (možda) razvija po uzoru na prirodni diverzitet. Priroda je šarolika i bogata različitim formama organskog i neorganskog, te svako daje svoj najveći mogući doprinos. Neka tako bude i s ljudima; što više razlika, toliko više mogućnosti za nova znanja i širenje granica vlastitog mikrokosmosa. Stoga, i u ovakvom letimičnom pregledu pojmova, možemo prihvatiti i razumjeti konstataciju da je interkulturalnost svojevrsni test demokratije koja propagira slobodu, prava i odgovornosti.

 

Tekst je nastao u okviru projekta ,,Interkulturalan život djece u Ulcinju” koji Udruženje za podršku djeci i mladima ,,DRUG” realizuje uz podršku Fonda za ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Đerić: MANJE SIVE EKONOMIJE U ULCINJU, NEMA SELEKTIVNOSTI U NAŠEM RADU

TV CG, Naši u svijetu: HEROJI NJUJORKA IZ ULCINJA

KONCERT “ZAUSTAVITE RAT – NDALENI LUFTËN”

Centar za socijalni rad: UZ PODRŠKU PRIVREDNIKA OPREMLJENA POSEBNA PROSTORIJA
Centar za socijalni rad: UZ PODRŠKU PRIVREDNIKA OPREMLJENA POSEBNA PROSTORIJA

U prostorijama Centra za socijalni rad – Područna jedinica Ulcinj u petak je uz pomoć humanih ljudi, donatora (privrednika) iz opštine Ulcinj, adaptirana posebna prostorija

CZIP: Vjetar u leđa nelegalnoj gradnji i uništenju važnih staništa
CZIP: Vjetar u leđa nelegalnoj gradnji i uništenju važnih staništa

Ukoliko bez dozvole gradite objekat koji ugrožava najvažniju koloniju ptica u Ulcinju – ništa ne brinite,  tu su crnogorske institucije da zdušno podrže nelegalni rad!

Kulturne znamenitosti i baština u funkciji turizma: DIO OKVIRA VAŽAN NA EVROPSKOM NIVOU
Kulturne znamenitosti i baština u funkciji turizma: DIO OKVIRA VAŽAN NA EVROPSKOM NIVOU

Ulcinj je najstariji grad na Jadranu. Na njegovoj teritoriji nalaze se dva antička grada: ulcinjski Stari grad i Šas (Svač). I oni su vazda bili

Edukativna radionica: ŠTO ZNATI O ZEMLJOTRESIMA I ŠTO RADITI KADA SE DOGODE
Edukativna radionica: ŠTO ZNATI O ZEMLJOTRESIMA I ŠTO RADITI KADA SE DOGODE

Učenici ulcinjskih osnovnih i srednjih škola su u četvrtak u Velikoj sali Opštine Ulcinj prisustvovali edukativnoj radionici na temu “Sve što nijesmo znali o zemljotresima

TO: VEOMA DOBRA POSJETA U ULCINJSKIM HOTELIMA
TO: VEOMA DOBRA POSJETA U ULCINJSKIM HOTELIMA

Na ulcinjskoj rivijeri ovih dana boravi 2826 gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije. Kako se navodi, odlična je posjeta u hotelima, gdje je evidentirano 1.876