Ministarstvo prostornog planiranja izdalo je urbanističko-tehničke uslove kompaniji Monteput za izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta, a preostalo je još pet koraka do prve lopate – saglasnost na idejno rješenje, izrada glavnog projekta, revizija glavnog projekta, izbor izvođača i nadzora, građevinska dozvola i konačno početak radova.
Sagovornik “Vijesti” iz ove oblasti kaže da bi svi preduslovi do izbora izvođača mogli da traju dvije do tri godine, ukoliko ne bi bilo iznenađenja i problema, kao i da bi se postupak mogao ubrzati ukoliko bi se istim tenderom tražio izvođač glavnog projekta i sami graditelj. Kazao je da do samog početka radova teško da može proći manje od tri godine, kao i da bi se i to moglo ubrzati ukoliko se izvođač ne bi birao na tenderu već međudržavnim ugovorima kao kod prve dionice.
U urbanističkim uslovima i u odgovorima više institucija na njih, ističe se da prilikom izrade projektne dokumentacije posebno treba voditi računa o zaštiti kulturnih dobara u blizini kojih prolazi trasa.
Jadransko-jonski put je međunarodni tranzitni pravac koji je veza centralne Evrope sa Grčkom, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. On je od centralne Evrope završen do Čapljine u BiH, a kod dvije entitetske vlasti u toku je priprema dokumentacije za dvije trase od Čapljine do granice sa Crnom Gorom. Vlasti BiH i Crne Gore ranije su se dogovorile da je tačka susreta mjesto Nudo u graničnom pojasu u blizini Grahova.
Crnogorski dio Jadransko-jonskog puta, prema nedavno usvojenom Prostonom planu, podijeljen je na tri dionice.
Treća dionica je od Zaljeva, obilazi Ulcinj, i kod Sukobina prelazi u Albaniju. Ova dionica je tek sada dodata u Postorni plan, ranije je bilo predviđeno da dionica Jandransko-jonskog auto-puta nastavlja od petlje na Smokovcu, da obilazi Tuzi i ka Skadru.
Urbanističko-tehničkim uslovima daje se mogućnost procjene prioriteta izgradnje i faznog izvođenja po dionicama. Širina koridora kroz koji će proći ovaj auto-put iznosi od 600 do hiljadu metara, a tačna trasa biće poznata tek izradom glavnog projekta.
“Saobraćajna projektna rješenja moraju bitì prostorno, ekološki, sociološki i tehnički prihvatljiva. U slučaju izraženih ograničenja u prostoru, koridor za projektovanje saobraćajnice može se suziti, (prolazak kroz naselja i sl.), ili u slučaju prirodnih ograničenja po potrebi proširiti, kako bi se izbjegli konflikti u prostoru i prevazišla navedena ograničenja. Prilikom izrade tehničke dokumentacije potrebno je prethodno sprovesti arheološko rekonosciranje trase kako bi buduće saobraćajnice bile dovoljno udaljene od kulturnih dobara, dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima i arheološkim lokalitetima kako se ne bi ugrozile prepoznate vrijednosti”, navedeno je u dokumentu.
Brzina na ovom auto-putu se projektuje do 120 kilometara na sat, uz mogućnost da na pojedinim dionicama bude do 100 kilometara na sat.
Mnogo kulturnih dobara na trasi ili u njenoj okolini
Uprava za zaštitu kulturnih dobara dostavila je Ministarstvu svoja mišljenja koja su postala dio urbanističko tehničkih uslova.
“Uvidom u dostavljeni dokument nacrta Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, planska karta 21 – Saobraćajna infrastruktura, i daljim uvidom u dokumentaciju Uprave utvrđeno je da predmetni zahvat prema dostavljenom nacrtu može obuhvatati veći broj kulturih dobara, kao i dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima. Takođe, treba navesti da zbog nedovoljno podataka o jasnim katastarskim parcelama planiranog auto-puta, nije moguće utvrditi da li su i u kojem obimu zahvaćene granice kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline”, naveli su iz Uprave.
Oni su dostavili spisak kulturnih dobra i dobara sa potencijalnim kulturim vrijednostima za koje smatraju da su na trasi ili u njenoj blizini. To su pored ostalog i Spomen-ploča sedmorici palih boraca Vladimir i srednjovjekovni grad Svač, te kulturno-istorijska dobra: džamija u Krutama, džamija u Sukobinu i džamija u Selitama.
“Imajući u vidu blizinu i moguću zahvaćenost spomenutih kulturnih dobara ili njihove zaštićene okoline predmetnim auto-putem, sve radnje je neophodno planirati u skladu sa preporukama arheologa uključenih u svim fazama izrade i realizacije predmetnog projekta, odnosno u skladu sa metodologijom arheoloških istraživanja”, naveli su iz Uprave.
Ukazuju i da Zakon o zaštiti kulturnih dobara propisuje obaveze ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na slučajno otkriće – nalaze od arheološkog značaja kojih može biti na ovoj trasi, ali i da zbog nedovoljno podataka o konkretnim katastarskim parcelama planiranog puta sada ne mogu izdati smjernice ili konzervatorske uslove sve dok se kroz razradu projektne dokumentacije ne utvrdi precizna trasa planiranog auto-puta.
