Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) je u jednom od svojih izvještaja konstatovao da Mediteran, a čiji je dio naš Jadran, postaje „najbrže zagrijavajuće“ i „najslanije“ more, sa nepovratnim promjenama života u moru, ali i života ljudi.
WWF tvrdi da se temperatura Sredozemlja povećava za 20 odsto brže od globalnog prosjeka, te da bi njegov nivo do 2100. godine mogao porasti i za više od jednog metra!?
U tom slučaju jasno je da bi Ada, Velika plaža i znatan dio ulcinjske opštine bili pod vodom. Upravo kao što se to desilo prije pet godina sa Franc Jozefom, rječnim ostrvcetom na lijevom ušću Ade, koje više ne postoji.
O tome kakve će sve posljedice klimatske promjene i neodgovoran odnos ljudi prema prirodi imati na život i ekonomiju na ovom području niko se ovdje ne usuđuje da procjenjuje. Troškovi će svakako biti visoki, a priroda već isporučuje fakture.
Primjetno je to i u maslinarstvu. Iako je maslina otpornija od drugih poljoprivrednih vrsta, duge suše, manje padavina, nagle promjene vremena, požari, česta pojava maslinove mušice, sve to utiče na kvalitet masline i maslinovog ulja, kao i na dinamiku rada i berbe u ulcinjskoj Maslinadi.
Tako će, na primjer, ulcinjski maslinari ove godine već krajem septembra krenuti u berbu maslina, što je desetak dana ranije nego što je to bilo pravilo decenijama u Ulcinju. Ova godina se, inače, očekuje sa velikom nadom, jer su prethodne tri bile veoma loše.
Smanjenje padavina za oko 20 odsto, kako pokazuju primjeri iz drugih mediteranskih država, ima za posljedicu pad prinosa maslina za oko 7-10 odsto.
Stoga se kao jedan od imperativnih odgovora na klimatske promjene navodi potreba redovnog navodnjavanja, kao i uvođenja novih sorti maslina, kako bi se uvećala produktivnost maslinarske proizvodnje i ostvarivanje većih prihoda.
U tom kontekstu je veoma važno da maslinari, njihova udruženja, vlasti na lokalnom i državnom nivou, moraju međusobno komunicirati i dijeliti iskustva kako bi mogli efikasnije djelovati na klimatske promjene ili se na njih prilagođavale. Kako umanjiti stres maslina izazvan klimatskim promjenama, to je sve češće pitanje na koje odgovor traže stručnjaci u državama Mediterana.
Ranije smo učili da je maslina zimzelena voćka koja u zimskom periodu nakon berbe treba ući u fazu mirovanja. Ali, stvari su se promijenile u posljednjih 15 godina. Ona je sada praktično aktivna i budna tokom cijele godine, što trenutno stanje stoljetne ulcinjske Maslinade zorno potvrđuje.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta Maslinarski turizam – nova niša turističke ponude, promocije i održivog razvoja Ulcinja, koji finansira Ministarstvo kulture i medija, iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul info“ i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva.
