Turizam je danas postao nauka, a jedan od njegovih postulata glasi da sadržaj ponude ukazuje na kvalitet destinacije. Još ako su cijene primjerene za ono što se nudi, ugođaj gostiju je potpun. Zadovoljan gost je vrhovni cilj turizma i svakako najbolja reklama.
U Ulcinju se turizam na organizovani način odvija već gotovo cijeli jedan vijek. Ulcinjski ugostitelji i hotelijeri uz jedinstvene prirodne ljepote i dva stara grada, Ulcinj i Šas, u posljednje vrijeme sve više nude svojim gostima i posjetiocima i specijalitete iz domaće kuhinje. No, daleko je to od realnih mogućnosti i potreba kako domaćina tako i njihovih gostiju.
U vrijeme kada turisti žele vidjeti i doživjeti autohtono i autentično, kada traže da osjete duh i ukuse destinacije koju posjećuju, kada se nastoji poboljšati lokalna konkurentnost, promocija gastronomskog identiteta Ulcinja postaje imperativ za ovdašnje turističke radnike. Jer, uspješna je samo ona destinacija u koju se gosti vraćaju, kao što često put do njihovog srca vodi kroz želudac.
Činjenica da se kroz ulcinjsku gastronomiju plodonosno prepliću tradicionalne vrijednosti povezane sa novim trendovima u turizmu: poštovanje lokalne kulture, zdrav način života, posebnost, održivost i iskustvo, daje svemu tome snažan podsticaj kako bi ona u budućnosti bila jedan od stubova turističke industrije ove destinacije.
Taj trend je, uostalom, već postao globalan. Svjetska turistička organizacija (WTO) predviđa da će gastroturizam imati stopu rasta od oko 10 odsto na godišnjem nivou, što ga čini jednim od najbrže rastućih sektora ove privredne grane. Prema anketi te institucije, 62% gostiju smatra da su gastrorute i kulinarske radionice ključan dio ponude jedne destinacije. (M.Zrnić: Gastronomski turizam kao novi vid savremenog turizma)
Ono što je takođe važno jeste da gosti žele čuti i priču (ćakule, kako bi kazali na primorju) o tome kako se jelo sprema, od kojih namirnica, neku zanimljivost. Dakle, sve se mora dobro upakovati. Turizam je i priča, i emocija i doživljaj.
Ulcinj sa svojim slavnim pomorcima i gusarima, stoljetnim maslinjacima i ogromnim plodnim zaleđem, rijekom Bojanom i Šaskim jezerom, ima na desetine zanimljivih priča, legendi i mitova koji pobuđuju maštu i interes savremenog turiste, a što je dio istorije, kulture življenja i duhovne baštine ovog grada. To tek treba postati i kulinarska tradicija Ulcinja koja spaja vjekovima usavršavane vještine pripremanja ukusnih jela kojih je preko 300, što svjedoči o raskošnosti ulcinjske kuhinje.
Podaci Državnog zavoda za statistiku – Monstata pokazuju da je 2023. godine model razvoja domaćeg turizma baziran prvenstveno na kupanju i plažama dostigao vrhunac i da se od tada bilježi pad broja gostiju, noćenja, kao i turističke potrošnje, pa se gastroturizam nameće kao jedan od najvažnijih aduta inovirane turističke ponude Ulcinja. Jer, magija, tradicija i ljepota ove destinacije, mediteranskog ambijenta i životne filozofije možda se najbolje i najefikasnije osjećaju upravo kroz kulinarske specijalitete i gastronomsko umijeće ulcinjskih kuvara i domaćica.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta Ukusi Ulcinja za bolje razumijevanje za koji su sredstva obezbijeđena kroz Program Zajedno za opšte dobro – „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, a koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji sa Vladom Crne Gore. Podršku NVO i neformalnim grupama za implementaciju inicijativa pruža „Juventas“. Program finansira Fond UN za izgradnju mira (UN Peacebuilding Fund).
